Kako starimo mijenja se i naše tijelo ali i naš metabolizam i često se desi da ljudi kada dođu u poznije godine nabace i višak kilograma koje je onda jako teško izgubiti.
Stručnjaci za prehranu naglašavaju da nije svaka prehrana prikladna za starije osobe, ali postoji jedna metoda koja se pokazala izuzetno korisnom – mediteranska prehrana. Mediteranska prehrana ne smatra se trenutnom strategijom mršavljenja, već načinom života koji uključuje zdravu prehranu i uživanje u hrani. Ova prehrana proizlazi iz bogate kulinarske baštine zemalja poput Grčke, Italije i Španjolske.
Mnoge studije pokazale su da ljudi koji slijede ovu prehranu imaju dulji životni vijek i manju vjerojatnost razvoja više kroničnih bolesti, uključujući dijabetes, bolesti srca i rak. Tajna mediteranske prehrane leži u njenom sastavu i raznolikosti. Umjesto pokušaja ograničavanja unosa kalorija, ona se temelji na konzumaciji svježe, prirodne i minimalno prerađene hrane.
To je metoda koja kombinira zdrave navike s osjećajem zadovoljstva i užitka u svakodnevnoj hrani. Ova prehrana promiče koncept zajedničkog jedenja, što povećava vezu među ljudima i poboljšava njihovo emocionalno blagostanje. Bitne komponente mediteranske prehrane. Osnova mediteranske prehrane je prehrana koja se sastoji od mnogih hranjivih namirnica.
Temelj mediteranske prehrane čine: Preporučene prehrane: – Svježe voće i povrće (preporučuje se najmanje pet porcija dnevno) – Žitarice bez alergena: integralna riža, zob, bulgur i ječam. – Mahunarke: grah, slanutak i leća. Sjemenke i orašasti plodovi – Maslinovo ulje kao primarna komponenta masti. – Riba, posebno riba koja je masna i sadrži puno omega-3 masnih kiselina. – Prihvatljive količine jaja, jogurta i sira. Namirnice koje treba izbjegavati: – Crveno meso i pakirana hrana – rafinirani šećeri i bijeli kruh – Brza hrana i industrijski proizvodi
- Popularnost mediteranske prehrane pripisuje se njezinoj dosljednosti i skromnosti. Nije važno samo ono što jedemo, već i učestalost kojom to činimo. Ova metoda olakšava očuvanje zdravlja i postizanje optimalne tjelesne težine bez stresa ili gladovanja. Osim toga, mediteranska prehrana potiče uvažavanje hrane, što može smanjiti prejedanje.
Jedna od najznačajnijih prehrambenih komponenti mediteranske regije je ekstra djevičansko maslinovo ulje. Ovo ulje ne samo da poboljšava okus jela, već je i bogato mono- i polinezasićenim mastima koje imaju višestruke zdravstvene prednosti. Njegove prepoznatljive karakteristike uključuju: Smanjenje lošeg kolesterola i poboljšanje krvnih žila – Štiti stanice od oksidativnog stresa. Smanjuje brzinu starenja tijela. – Smanjuje rizik od srčanih bolesti i moždanog udara
Osim što je zdravije od drugih masti, maslinovo ulje je također svestrano i može se uključiti u salate, marinade i pečena ili kuhana jela na pari, što sve doprinosi raznolikosti mediteranske kuhinje. Žene tijekom menopauze često imaju više simptoma, uključujući hormonalne probleme, debljanje i promjene raspoloženja. Mediteranska prehrana može uvelike pomoći u ublažavanju tih simptoma. Jer: – Smanjuje razinu šećera i kolesterola. – Smanjuje upalu u tijelu. Promiče energetsku stabilnost i poboljšava kvalitetu sna. Osim toga, visoka količina antioksidansa, vitamina E i omega-3 masnih kiselina u ovoj prehrani odgovorna je za zdravlje kostiju i hormona, što je od posebne važnosti nakon 50. godine života.
Mediteranska prehrana također ima potencijal spriječiti razvoj osteoporoze, što dodatno povećava kvalitetu života žena u ovoj dobi. Mediteranska prehrana potiče gubitak težine, a također obnavlja unutarnji sastav tijela. Redovita konzumacija svježe i prirodne hrane, uz zdrave masti, može dovesti do sljedećih prednosti: – Poboljšanje moždanih performansi i pamćenja – Održavanje pozitivnog raspoloženja i smanjenje vjerojatnosti depresije – Ublažavanje učinaka starenja na staničnoj razini.
Antioksidansi i drugi biljni spojevi u voću i povrću djeluju kao prirodni štit protiv slobodnih radikala, ovaj štit štiti naše stanice od oštećenja i povezanih bolesti. Osim toga, mediteranska prehrana može poboljšati probavu i povećati imunitet, što je važno za starije osobe. Mediteranska prehrana može biti izazovna za početak, ali uz nekoliko jednostavnih promjena lako možete sudjelovati u mediteranskom načinu života: – Uključite povrće u svaki obrok – boja tanjura pokazatelj je raznolikosti. – Zamijenite margarin ili maslac maslinovim uljem. – Konzumirajte ribu barem dva puta tjedno – izvor zdravih masti.
Riba poput lososa, sardina i skuše iznimna je opcija. – Orašasti plodovi izvrstan su međuobrok: nekoliko badema ili oraha dnevno dovoljno je za opskrbu esencijalnim hranjivim tvarima. – Prebacite se na kruh od cjelovitih žitarica umjesto bijelog. – Pijte puno vode i smanjite konzumaciju alkohola. – Slijedite pravilo 80/20 – 80% obroka treba biti hranjivo, dok 20% možete prilagoditi svojim preferencijama.
U konačnici, ključno je prepoznati da mediteranska prehrana ne uključuje gladovanje ili stroga pravila. Umjesto toga, fokus je na hrani koja je i zdrava i osvježavajuća. Za one starije od 50 godina, ova prehrana je savršena kombinacija zdravlja, uživanja i dugovječnosti. Poboljšava funkciju srca, povećava imunitet, održava zdravu težinu i usporava proces starenja.
