Kad god imamo neki zdravstveni problem koji traje nekoliko dana najpametnije što možete da uradite je da se obratite svom liječniku. U nastavku saznajte kao da prepoznate neke simptome.
Naša tijela šalju signale koji pokazuju kada postoje problemi. Ključno je obratiti pažnju na te signale i ostati pozoran na ono što nam tijelo prenosi. Jedno značajno područje koje često prenosi takve poruke su crijeva. Ovaj duguljasti, zavojiti organ unutar abdomena nije samo zadužen za probavu hrane; također igra ključnu ulogu u regulaciji različitih procesa, uključujući imunološku funkciju, raspoloženje i cjelokupnu tjelesnu ravnotežu. Poremećaji ove ravnoteže mogu dovesti do komplikacija koje značajno utječu na svakodnevni život.
- Simptomi koje ne treba zanemariti Sve veći broj pojedinaca, osobito mlađih odraslih osoba, prijavljuje simptome koji uključuju nadutost, nelagodu u trbuhu i često kruljenje crijeva, što se naziva borborygmi, zajedno sa zatvorom ili proljevom. Iako su ti simptomi povremeno povezani sa stresom ili izborom prehrane, oni često upućuju na prisutnost sindroma iritabilnog crijeva (IBS), stanja koje pogađa otprilike jednu od pet osoba.
Žene su posebno osjetljive na ovo stanje, osobito tijekom razdoblja značajnih hormonalnih fluktuacija kao što su pubertet, trudnoća ili menopauza. Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) razlikuje se od tipičnih probavnih poremećaja jer je klasificiran kao funkcionalni poremećaj. Ova klasifikacija ukazuje da nema vidljivih organskih oštećenja probavnog sustava; međutim, simptomi koji se javljaju su stvarni i mogu biti ozbiljno iscrpljujući. Pojedinci koji pate od IBS-a mogu se susresti s nelagodom u trbuhu, promjenama u crijevnim navikama – uključujući zatvor, proljev ili kombinaciju oba – nadutost, a često i osjećaj nepotpune evakuacije.
Kada se dijagnosticira sindrom iritabilnog crijeva (IBS) i kako ga prepoznati? Kliničke smjernice propisuju da se dijagnoza IBS-a postavlja kada simptomi traju najmanje tri mjeseca i manifestiraju se najmanje jednom tjedno. Ključno je razumjeti da sama pojava proljeva ili zatvora, u odsutnosti bolova u trbuhu, ne ukazuje automatski na IBS. U tim se slučajevima češće koriste izrazi funkcionalni zatvor ili funkcionalni proljev. Definirajuća značajka IBS-a je nepostojanje organskog uzroka za njegove simptome.
Posljedično, medicinski pregledi, uključujući kolonoskopiju i laboratorijske procjene, obično ne otkrivaju znakove upale, tumora ili drugih fizičkih promjena, unatoč prisutnosti simptoma koji mogu biti prilično izraženi. Ova “nevidljivost” stanja doprinosi pojačanoj frustraciji koju doživljavaju pacijenti koji traže konačna objašnjenja. Veza između crijeva i mozga: Stres kao katalizator Jedna od primarnih značajki sindroma iritabilnog crijeva (IBS) je povećana osjetljivost crijeva na unutarnje i vanjske podražaje. Posljedično, ono što može biti bezopasno za druge – poput jednostavnog obroka – može dovesti do značajnih grčeva, nadutosti ili čak boli kod osoba koje pate od IBS-a.
Stručnjaci tvrde da ova povećana reaktivnost proizlazi iz poremećene komunikacije između mozga i crijeva. To je razlog zašto je stres značajan faktor. Pojedinci koji doživljavaju kronični stres ili tjeskobu često prijavljuju pogoršanje simptoma. Značajno je da je stopa liječničkih konzultacija za sindrom iritabilnog crijeva (IBS) usporediva s onima pacijenata s dijabetesom, hipertenzijom ili astmom, unatoč tome što IBS nije klasificiran kao po život opasno stanje. Pristup liječenju Liječenje sindroma iritabilnog crijeva (IBS) ovisi o dominantnom izraženom simptomu.
Strategija za rješavanje zatvora razlikuje se od one koja se koristi za proljev ili nadutost. Uobičajena početna mjera uključuje promjenu prehrambenih navika; brojni pacijenti prijavljuju pojačane simptome nakon isključivanja određenih vrsta ugljikohidrata koje crijeva teško apsorbiraju. Ovaj režim prehrane naziva se FODMAP dijeta, što podrazumijeva izbjegavanje komponenti koje se mogu fermentirati i koje dovode do plinova i nelagode. Uz prehrambena pitanja, upravljanje stresom predstavlja ključnu komponentu liječenja. Tehnike kao što su psihološka podrška, kognitivno-bihevioralna terapija i strategije opuštanja mogu pomoći u kontroli simptoma.
Često je nužan zajednički pristup koji uključuje gastroenterologa, dijetetičara i psihologa. Značaj probiotika u ublažavanju simptoma je značajan. Među predloženim dodacima prehrani posebno se ističu probiotici. Naime, sojevi poput Lactobacillus plantarum 299v (Lp299v) pokazali su učinkovitost u smanjenju stvaranja plinova, nadutosti i nelagode. Svjetska gastroenterološka organizacija savjetuje da liječenje ovim probioticima treba trajati najmanje tri mjeseca kako bi se osjetila potpuna korist.
Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) je dugotrajno stanje koje, iako nije opasno po život, značajno utječe na kvalitetu svakodnevnog funkcioniranja. Promjenom načina života i prehrane, uz odgovarajuću medicinsku pomoć, simptomima se može učinkovito upravljati, omogućujući pacijentima da uz minimalne poteškoće nastave svoje dnevne aktivnosti.
