Sudbina nekih ljudi može biti izuzetno teška, posebno kada su prisiljeni na život pun patnji i neslobode. Jedna od takvih priča govori o braći iz Kozjeg Dola kod Trgovišta, koja je provela dva desetljeća u uvjetima sličnim ropstvu u Sjevernoj Makedoniji.
- Braća Novica doživjela su tešku sudbinu nakon što je njihov otac Krstan preminuo 1984. godine, a majka Olga, ostavši sama s djecom, preselila se u selo Kriva Palanka. Tamo je počeo njihov dugotrajan niz patnji.
Majka je, pod pritiskom okolnosti, prodala svoju djecu da bi radili kao robovi za tuđe gazde. U dobi od samo sedam godina, braća su poslana u različite kuće, gdje su prisiljavani da čuvaju stoku, rade na imanjima i žive u nehumanim uvjetima. Nisu primali plaću za svoj naporni rad, a njihovo postojanje bilo je ograničeno na pomoćne zgrade koje nisu pružale osnovne uvjete za normalan život.
Ovakvo iskustvo ostavilo je duboke tragove na njihovom mentalnom i fizičkom zdravlju. Unatoč tome što su od 2005. godine vratili se u Kozji Dol, njihova prošlost i dalje ostaje teško ispovjedivo iskustvo koje ih obilježava svaki dan. Život koji vode danas također nije ni malo lak.
- Stanuju u staroj školskoj zgradi koja služi kao privremeni boravak, bez stalnog mjesta koje bi mogli nazvati svojim domom. Njihova primarna podrška dolazi od skromne socijalne pomoći od oko 9000 dinara mjesečno, što nikako nije dovoljno za dostojan život.
Da bi nadopunili svoju prehranu, uzgajaju biljke u stakleniku i sakupljaju šumsko voće. Međutim, ovakav način života donosi brojne izazove, posebno tijekom hladnih zimskih mjeseci kada su uvjeti nepodnošljivi. Susjed Novica opisuje njihovo stanje kao složeno i teško, jer nemaju perspektivu za poboljšanje.
Srba Stanković, jedan od braće, govori o svojim planovima za budućnost, ali realnost je takva da osnovni životni standard ostaje nedostižan san. Nakon dugogodišnjih patnji, braća su pokušala tražiti pravdu putem zakonskih kanala. Podnijeli su zahtjev Osnovnom tužilaštvu u Vranju, koje je proslijedilo zahtjev pravosudnom sustavu Sjeverne Makedonije radi istraživanja slučaja trgovine ljudima.
Nažalost, prije deset godina, optužbe su bile odbačene zbog nedostatka dokaza koji bi potvrdili da su braća Stanković bili žrtve trgovine ljudima. Ova odluka ostavila je dubok trag na njihov život, jer su se osjećali još više izolirani i napušteni od strane društva koje nije prepoznalo njihovu patnju. Bez pravne podrške i priznanja, njihova borba za priznanje i kompenzaciju ostaje neriješena.
BONUS TEKST
Smokve su voće koje je tijekom povijesti simboliziralo plodnost i obilje, a njihov značaj proteže se od prehrane do mitova i religijskih tekstova. Ovo voće ima bogatu povijest koja seže korijenima u Aziju, posebno na Bliski Istok i jugozapadnu Aziju.
- Smokve su bile dio civilizacija od samih početaka, prisutne su u starom Egiptu, Grčkoj i Rimskom Carstvu. Rimljani su ih smatrali afrodizijakom, dok su ih Egipćani koristili u medicinske svrhe.
U Bibliji, smokve spominju se kao simbol života i znanja, dok u budističkoj tradiciji Buda postiže prosvjetljenje ispod drveta smokve. Nutritivni sastav smokava također je impresivan. Bogate vlaknima, vitaminima i mineralima, smokve nude mnoge zdravstvene benefite. Prirodni šećeri daju im slatki okus, a visok sadržaj kalija ključan je za zdravlje srca i krvožilnog sustava.
Sadrže i vitamin K, važan za zdravlje kostiju, te vitamin B6 koji podržava kognitivne funkcije i jača imunološki sustav. Jedinstvena osobina smokava je njihov visok sadržaj vlakana – pet srednje velikih smokava može zadovoljiti oko 20% dnevne potrebe za vlaknima, što pozitivno utječe na probavu i smanjuje razinu kolesterola. Stoga su smokve ne samo ukusna hrana, već i važan izvor zdravlja i duhovnog simbolizma kroz povijest.
