Kada stigne ljeto i lijepo vrijeme bude se i razni insekti koji mogu biti prava napast a tu prije svega milsimo na muhe koje ulaze kroz otvoren prozor i teško ih je otjerati.
Oslobodili ste se ljepljive trake, ali dosadna muha uvijek će pronaći put do vašeg doma. Dakle, koja je vaša odluka? Zbijete novine ili uzmete mlatilicu i mašete njome kako biste pokušali izvući dosadnog bluzepera. Kako biste izbjegli gnjavažu i nelagodu povezanu s mahanjem, upotrijebite ovu jednostavnu metodu. Potrebno vam je 3-7 limuna koje ćete prepoloviti. Posložite ih na rešetku u pećnici i ostavite 12 sati, prenosi Net.hr.
Ostavite pećnicu da se malo ohladi. Sljedeći dan zatvorite pećnicu i uključite je na nisku temperaturu npr. 100 stupnjeva. Nemojte kuhati limun, samo uživajte u njegovom mirisu. Kad limuni omekšaju, bacite ih. Vaš će dom još dugo imati okus sličan limunu, a dosadne muhe neće moći tolerirati okus pa će otići.
Bonus tekst:
Danas je čokolada uobičajena u svakodnevnom životu ljudi i jedna je od najomiljenijih slastica na Zemlji. Međutim, put njegovog razvoja nije bio baš ugodan. Priča o podrijetlu čokolade smještena je prije nekoliko tisuća godina u središte drevnih srednjoameričkih kultura, gdje je imala drugačiju funkciju od one koju ima danas. Prvi koji su značajnije koristili kakaovce bile su Maje, a potom i Asteci koji su od njegovih zrna napravili napitak “xicocolatl” – gorku, osvježavajuću tekućinu bez šećera, pomiješanu s vodom, začinima i ljutom papričicom.
- Ovo piće nije bilo samo jednostavna poslastica, već slavlje u posudi. Smatralo se da povećava moć, snagu, pa čak i božanska svojstva. Vladari poput Moctezume upijali bi ga svaki dan, vjerovali su da će to povećati njihovu snagu i fokus. Međutim, kakao nije bio koristan samo zbog svog okusa. Sjemenke kakaovca korištene su kao oblik valute. Povijesni izvještaji pokazuju da je za kupnju pilića bilo potrebno 10 zrna, a za kvalitetnu tkaninu 100 zrna. U toj kulturi kakao nije bio samo hrana, već i sredstvo plaćanja, simbol ponosa i duhovna vrijednost.
Kada su španjolski kolonisti stigli u Novi svijet u 16. stoljeću, nisu primijetili ovo izvanredno piće. Hernán Cortés i njegova ekipa prepoznali su važnost dokumenta pa su ga odlučili pokazati europskom sudu. Međutim, gorak okus nije se svidio Španjolcima. Počeli su ga mijenjati – izbacili su ljute sastojke i dodali mu šećer i cimet, stvarajući blaži i ugodniji napitak koji je brzo postao naklonjen aristokraciji. Europa je prvi put kušala čokoladu oko 1500. godine, samo u tekućem obliku. Predstavljao je luksuz i obično je bio rezerviran za najbogatije pojedince.
Međutim, svaki aspekt industrijske revolucije ovisi o napredovanju procesa industrijalizacije. Tijekom 19. stoljeća čokolada je doživjela novu eru. Švicarska je postala vodeći zagovornik poboljšanja proizvodnje. Godine 1828. poboljšan je proces ekstrakcije kakao maslaca, što je omogućilo proizvodnju većih količina. Kritičnu prekretnicu dosegao je Daniel Peter 1875., on i Henri Nestlé surađivali su na stvaranju prve mliječne čokolade koristeći mlijeko u prahu kao matricu. Ova inovacija promijenila je okus, teksturu i oblik čokolade, a sada je postala samostalan desert.
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća veliki proizvođači čokolade kao što su Cadbury, Hershey’s i Mars preuzeli su svijet. Preko njih je slatko koje je nekoć bilo ograničeno na elitu postalo dostupno svima, proces je poprimio više oblika: pločice, praline, kreme i pića. Na kraju se čokolada povezivala sa zdravljem. Nedavna istraživanja su pokazala da je tamna čokolada bogata flavonoidima, ova čokolada ima pozitivan učinak na srce, mozak i raspoloženje. Ovi prirodni antioksidansi olakšavaju cirkulaciju, smanjuju upale i čuvaju stanice.
Nekad smatrana svetim napitkom drevnih kraljevskih obitelji, čokolada sada predstavlja užitak s potencijalnom dobrobiti za zdravlje. Od izvorne biljke do složenih čokoladnih kreacija koje danas poznajemo, ovaj je proizvod doživio dramatičnu evoluciju. Sadrži bit prethodnih kultura, komercijalnu vrijednost, industrijski napredak, pa čak i emocionalni značaj. Danas je uobičajen u zapadnom svijetu, posebno u zapadnim Sjedinjenim Državama, ali se također koristi kao lijek za duh u teškim situacijama.
Tko bi mogao zamisliti da će grah dobiven iz stabla kakaovca, koji je prije služio kao valuta i sudjelovao u vjerskim obredima, jednog dana biti u posjedu djece, ljubavnika i sladokusaca diljem svijeta? Čokolada je sada više od samog proizvoda: ona je također i narativ, baština i veza između ljudi i kultura koja je slatka.
