Vitamin D, skup sekosteroida topivih u mastima, ima svoj utjecaj na razvoj i funkcioniranje različitih tkiva u našem tijelu. Njegov se utjecaj proteže na zdravlje i rast kostiju, izvedbu mišića, kao i na imunitet i potencijal za kardiovaskularne bolesti. Pojedinci koji pate od osteoporoze, autoimunih poremećaja, akutnih ili kroničnih bolesti bubrega i jetre, malignih bolesti, neuroloških poremećaja, endokrinih disfunkcija ili psihijatrijskih bolesti često imaju nedostatak vitamina D.
U području prehrane, postoji primjetan nedostatak rasprave oko vitamina D, vjerojatno zbog njegove obilne dostupnosti bez ikakvih troškova. Ljudsko tijelo prirodno proizvodi ovaj esencijalni vitamin kroz apsorpciju sunčeve svjetlosti. Budući da farmaceutska industrija ne može profitirati od prodaje sunčeve svjetlosti, malo je poticaja za promicanje važnosti vitamina D. Kao rezultat toga, značajan broj pojedinaca ostaje nesvjestan ključne uloge koju vitamin D ima u održavanju našeg cjelokupnog zdravlja.
Na opću dobrobit cijelog organizma utječe vitamin D, koji ne samo da jača čvrstoću kostiju, već pridonosi pozitivnim emocijama te cjelokupnom zdravlju i funkcionalnosti organizma. Kada je riječ o dodacima vitamina D, često se postavlja pitanje je li ih najbolje uzimati ujutro ili navečer, uz sunčevu svjetlost i hranjivost. Stručnjaci preporučuju uzimanje vitamina D uz obrok jer je topiv u mastima, što mu omogućuje veću učinkovitost kada se konzumira uz hranu.
Doktori preporučuju konzumaciju vitamina D ujutro jer doručak obično uključuje dovoljnu količinu zdravih masti. S druge strane, ako preferirate unos vitamina D navečer, poželjno je uz to dodati šaku primjerice orašastih plodova. Tijekom zimske sezone, kada je sunčeva svjetlost rijetka, vrlo je preporučljivo konzumirati vitamin D, bilo kroz suplemente ili uključivanjem određenih namirnica u vašu prehranu. Primarni izvori vitamina D su riba i punomasni mliječni proizvodi, a odmah iza njih slijede goveđa jetra, sojino mlijeko, jegulja i riblje ulje. Kako biste povećali dobrobiti vitamina D, bitno ga je kombinirati s magnezijem i kalcijem.
Važno je biti oprezan pri konzumiranju prekomjernih količina vitamina D. Medicinski stručnjaci upozoravaju da dugotrajno uzimanje visokih razina ovog vitamina može dovesti do nakupljanja viška kalcija u tijelu, što rezultira slabljenjem kostiju i mogućim oštećenjima bubrega i srca. . Milijarde pojedinaca, djece i odraslih, diljem svijeta pogođeni su raširenim problemom nedostatka vitamina D. Ovaj nedostatak povezan je s mnoštvom akutnih i kroničnih bolesti. Demografske skupine koje najčešće pogađaju nedostatak vitamina D uključuju djecu, dojenčad, starije osobe i odrasle koji se ne izlažu dovoljno suncu. Druga skupina u kojoj postoji rizik od nedostatka vitamina D su osobe koje su bile izložene virusu SARS-CoV-2.
Znakovi koji ukazuju na potencijalni nedostatak vitamina D koji zahtijevaju vašu pozornost uključuju:
trajna iscrpljenost
giht
isprekidan san
nesanica
Tijekom hladnijih mjeseci, nedostatak vitamina D može doprinijeti osjećaju melankolije i smanjenju općeg raspoloženja. Osim toga, ako osjetite umor i osjećaj slabosti mišića tijekom aktivnosti koje su prije bile lake, to može biti pokazatelj nedovoljne razine vitamina D.
