Zdravlje srca je sve više i više potcijenjeno i zanemareno u ovim stresnim vremenima. Ne pazimo kako se hranimo, ne krećemo se i pod stalnim smo stresom. Danas vam otkrivamo šta kardiolozi kažu da je loše za srce.
- Danas je sve više ljudi svjesno činjenice da način na koji se hranimo direktno utječe na naše zdravlje, posebno na rad srca i krvnih žila. Međutim, i pored toga, mnogi i dalje biraju hranu prema udobnosti, brzini ili ukusu, a ne prema njenim zdravstvenim posljedicama.
Kardiolog Mark Frankl ističe da se ogroman dio rizika od visokog krvnog tlaka – jedne od najčešćih, ali i najopasnijih bolesti savremenog doba – može smanjiti promjenom prehrambenih navika i uvođenjem redovne fizičke aktivnosti. Hipertenzija često dolazi tiho, bez jasnih simptoma, ali kada se manifestuje, može dovesti do srčanog udara, moždanog udara ili oštećenja bubrega. Zato je ključno znati koje namirnice treba izbjegavati.
Jedan od najvećih grešaka u ishrani je redovito konzumiranje teške, masne i prerađene hrane. Istraživanja jasno pokazuju da osobe koje često jedu crveno meso, sušeno meso i brzu hranu imaju znatno veći rizik od razvoja hipertenzije. Takva hrana povećava nivo lošeg kolesterola i opterećuje krvne žile, čineći ih manje elastičnim.
To ne znači da se meso mora potpuno eliminisati – ključ je u umjerenosti i načinu pripreme. Umjesto masnih, prženih jela, bolje je kuvati, peći ili grilovati, a prehrambeni plan treba obogatiti voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama, koji su dokazano korisni za regulaciju krvnog tlaka.
- Drugi čest zanemarivani izvor masnoće je pileća kožica. Iako je hrskava i ukusna, ona je izuzetno bogata trans i zasićenim mastima koje direktno povećavaju LDL – tzv. „loš“ kolesterol. Ove masti su povezane s sužavanjem krvnih žila i povišenjem krvnog tlaka.
Čak i mali količine, konzumirane redovno, mogu imati kumulativni negativan efekat na kardiovaskularni sistem. Jedan od najvažnijih faktora koji doprinosi hipertenziji je prekomjeran unos soli. Većina ljudi ne shvata da jedna čajna žličica obične kuhinjske soli sadrži oko 2300 miligrama natrija – što je maksimalna dnevna preporučena količina.
Svi obroci tokom dana – od doručka sa slaninom, preko sendviča za ručak, do večere s brzom hranom – lagano, ali sigurno premašuju ovu granicu. Natrij izaziva zadržavanje vode u tijelu, što povećava volumen krvi i pritisak na zidove krvnih žila.
Čak i tradicionalne namirnice poput kiselog kupusa i kiselog krastavca, iako niskokalorične, mogu biti iznenađujuće bogate natrijem. Primjerice, jedan običan kiseli krastavac od 10 cm može sadržavati čak 570 mg natrija – gotovo trećinu dnevnog limita. Zato ih osobe s povišenim krvnim tlakom trebaju konzumirati s oprezom i u umjerenim količinama.
Takođe, punomasni mliječni proizvodi, iako izvori kalcija i proteina, sadrže značajne količine zasićenih masti koje doprinose povišenom tlaku. Umjesto njih, preporučuju se niskomasne ili bezmasne alternative, posebno kod osoba s porodičnom anamnezom hipertenzije ili prekomjernom tjelesnom težinom.
- Važno je prepoznati i simptome koji mogu ukazivati na povišeni krvni tlak: nepravilan ili ubrzan rad srca, iznenadne jake glavobolje, pojava krvi u urinu ili stalni osjećaj umora.
Iako su ti znakovi često pripisivani drugim uzrocima, u kombinaciji mogu upućivati na ozbiljan problem. Zbog toga, sve osobe starije od 40 godina trebale bi redovno mjeriti krvni tlak – najmanje jednom godišnje, a one u rizičnim grupama i češće. Prevencija je uvijek bolja od liječenja, a pametnim izborom hrane i zdravim stilom života možete zaštititi svoje srce i osigurati dug i zdrav život.
