Kako starimo naše tijelo usporava i gubi mnoge funkcije a jedno od njih je i pamćenje. Naravno to nije pravilo ali veliki broj starijih ljudi obolejva od demencije što je ozbiljno i teško stanje.
Dobili smo neke smjernice od renomiranog psihoterapeuta koji daje preporuke o održavanju pravilne i zdrave prehrane za poboljšanje funkcije mozga i povećanje kognitivne učinkovitosti. Psihoterapeutkinja Natalia Bekhtereva, koja je potomak slavnog ruskog znanstvenika Vladimira Bekhtereva, dala je neke vrijedne i pragmatične prijedloge za održavanje pamćenja i kognitivne jasnoće nakon 40. godine. Iako je uobičajeno da pojedinci primjećuju pad svoje sposobnosti pamćenja i stjecanja novih informacija kako stare, stručnjaci tvrde da to smanjenje nije neizbježan ishod.
- Prema Bekhterevoj, mozak funkcionira poput mišića; što ga više angažiramo i vježbamo, to dulje zadržava svoju aktivnost i vitalnost. Istaknula je da je česta pogreška mnogih pojedinaca sklonost da se oslanjaju isključivo na prošla iskustva, a zanemaruju važnost stjecanja novih znanja. Prema njezinim riječima, osnovni pristup uključuje bavljenje novim aktivnostima koje aktiviraju kognitivne funkcije mozga. Aktivnosti kao što su učenje stranog jezika, posjećivanje kulturnih događanja poput izložbi te stalno čitanje knjiga ili gledanje kvalitetnih filmova izvrsne su metode za revitalizaciju mozga.
Takvi napori promiču stvaranje novih neuronskih veza, što zauzvrat poboljšava pamćenje i potiče poboljšanu kognitivnu obradu. Istaknula je važnost izbjegavanja zamki rutine u svakodnevnom životu jer se time umanjuju nužni izazovi koji potiču kognitivnu aktivnost. Male promjene, kao što je odabir alternativnog puta do posla ili stanovanja, pristupanje problemima s inovativnim i kreativnim rješenjima ili pokušaj korištenja poznatih informacija u novom kontekstu, mogu uvelike pridonijeti održavanju mentalne vitalnosti.
Jedna od najučinkovitijih i najlakše dostupnih metoda za očuvanje kognitivnog blagostanja je komunikacija uživo. Kao što je primijetila Bekhtereva, razgovor s članovima obitelji – osobito tijekom večernjih rasprava u kojima se dijele osobna iskustva – može imati značajan utjecaj na mentalno zdravlje. Ova rutinska praksa ne samo da poboljšava međuljudske odnose, već također pomaže u prevenciji tjeskobe, depresije, pa čak i Alzheimerove bolesti. U okolnostima u kojima su obiteljske svađe česte i značajne, one mogu imati terapeutski učinak sličan onom profesionalne psihoterapije.
Takvi dijalozi pojedincima pružaju priliku da artikuliraju svoje osjećaje, osiguravajući da ih se čuje i razumije, promičući tako mentalnu ravnotežu i unutarnji mir. Osim mentalnog angažmana i učinkovite komunikacije, ključno je dati prioritet tjelesnom zdravlju jer je ono suštinski povezano s funkcijom mozga. Redovita tjelesna aktivnost pospješuje cirkulaciju, što pospješuje protok krvi u mozgu, što pomaže njegovom optimalnom funkcioniranju. Štoviše, održavanje kvalitetnog sna, pridržavanje uravnotežene prehrane i smanjenje pretjeranog stresa također igraju značajnu ulogu u očuvanju pamćenja.
U svim ovim preporukama, Bekhtereva naglašava ključnu poruku: održavanje pamćenja i mentalne jasnoće nije određeno slučajnošću ili genetskim čimbenicima, već dosljednom dnevnom praksom i brigom o sebi. Put ulaganja u mentalno zdravlje počinje rano, a 40-e su optimalno razdoblje za usvajanje ovih korisnih navika. U osnovi, temelji dugoročnog mentalnog zdravlja su život pun dinamike, znatiželje, volje za istraživanjem novih iskustava i emocionalne povezanosti s drugima.
S vremenom, te svakodnevne prakse mogu napraviti razliku između pasivnog pristupa starenju i aktivnog, ispunjenog života. Ono što je posebno osnažujuće je to što su ovi prijedlozi dostupni svim pojedincima bez potrebe za posebnim ulaganjem, jer zahtijevaju samo snagu volje, disciplinu i želju za učenjem. Svaka osoba ima priliku poboljšati bistrinu i otpornost svog uma svaki dan, bez obzira na godine.
