Prema rečima prof. dr Dejana Čubrila, stručnjaka sportske medicine i profesora fiziologije na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu, pravilno čišćenje organizma ključno je za očuvanje zdravlja. Naglašava važnost detoksikacije i ističe kako nedostatak raznolikosti prehrane može učiniti tijelo ranjivim na štetne učinke bakterija, gljivica i parazita, što dovodi do nehigijenskog okoliša pogodnog za rast mikroba.
Prema riječima dr. Čubrilo, detoksikacija nije ograničena samo na osobe s visokim kolesterolom i masnom jetrom. Masna jetra često se podudara s povišenim razinama inzulina, što zauzvrat potiče proizvodnju kolesterola u jetri. No, dr. Čubrilo naglašava da ni takozvani “loš” kolesterol nije sam po sebi štetan.
Kada se oksidira, transport tvari potrebnih za proizvodnju hormona može dovesti do razvoja ateroskleroze, stanja koje oštećuje arterije. Za poticanje mršavljenja i detoksikacije dr. Čubrilo predlaže uključivanje antioksidansa u uravnoteženu i hranjivu prehranu koja uključuje obilje voća i povrća. Dodatno, preporuča se smanjenje unosa šećera kako bi se poboljšala inzulinska rezistencija i umjerena konzumacija masti. Dr. Čubrilo ističe i važnost održavanja zdravih žučnih kanala te daje upute za njihovo čišćenje ljekovitim biljem.
Kao dio ovog postupka, dodavanje malo đumbira u vašu limunadu također može dati pozitivne rezultate. Iako se mnogi pojedinci upuštaju u detoksikaciju s namjerom gubitka kilograma, važno je napomenuti da ta dva cilja nisu sinonimi. Krajnji cilj detoksikacije je poticanje redovitog pražnjenja crijeva i ponovno uspostavljanje optimalne probavne funkcijeDr. Čubrilo ističe važnost razumijevanja vremena i načina detoksikacije, raskrinkavajući uobičajene zablude i naglašavajući da se mjerenje metabolizma stolice ne smije temeljiti na učestalosti neredovitog pražnjenja crijeva, već na učinkovitoj pretvorbi hranjivih tvari u staničnu energiju.
BONUS TEKST:
Prevalencija atopijskih (alergijskih) bolesti je u porastu, o čemu govore izbori načina života i statistički podaci. Međutim, u Srbiji postoji značajan nedostatak svijesti o ovim uvjetima. Kada se za nekoga kaže da je “atopičar”, to označava njihovu sklonost razvoju različitih tegoba povezanih s alergijama. Konkretno, ovaj pojam označava genetsku ili stečenu predispoziciju za stvaranje specifičnih IgE antitijela (alergijskih) kao odgovor na alergene.
Pojedinci bez atopije neće doživjeti potpuni odgovor na ove tvari. Otprilike svaka četvrta osoba u svijetu, pa tako i kod nas, ima neku vrstu alergije. Među djecom školske dobi prevalencija se kreće od 7 do 18 posto. To obuhvaća niz stanja, kao što su atopijski dermatitis, alergije na hranu i razne respiratorne alergije (uključujući alergijski konjunktivitis, rinitis i bronhijalnu astmu). Ova stanja često napreduju od jednog do drugog, tvoreći ono što je poznato kao “alergijski marš”.
U većini slučajeva postoji korelacija između različitih stanja, što znači da razvoj jednog stanja povećava vjerojatnost razvoja drugog. Međutim, postoje slučajevi kada se simptomi mogu pojaviti neovisno, zaobilazeći tipični slijed. Trenutno je ambrozija, primarni alergen iz biljaka, u punom cvatu. Osobe s atopijskim ekcemom imaju veću prevalenciju alergijskih bolesti u usporedbi s cjelokupnom populacijom.
Značajan postotak, do 80%, djece s dijagnozom atopijskog ekcema vjerojatno će razviti astmu i/ili alergijski rinitis. Na razvoj ovog stanja utječu različiti čimbenici, uključujući genetsku predispoziciju za atopiju i utjecaj okolišnih elemenata na manifestaciju ovog oblika ekcema.
Prisutnost atopijskog ekcema povećava vjerojatnost razvoja IgE-posredovane alergije na hranu, budući da služi kao čimbenik rizika zbog svoje uloge u kompromitiranju kožne barijere i dopuštanju alergenima da uđu u krvotok, izazivajući tako preosjetljivost. Najnoviji podaci snažno podupiru rano uključivanje alergena u prehranu, posebice kikirikija.
