Ljudi nisu uvijek dobronamjerni jedni prema drugima i ima slučajeva kada vam neko želi zlo sa ili bez ikakvog razloga. Sveštenik Predrag ima savjet kako da se zaštitite.
Otac Predrag Popović identificirao je metodu koja nas štiti od onih koji imaju tamnu stranu. U svojoj propovijedi, otac Predrag Popović objasnio nam je kako Bog olakšava kušnje za nas kao pojedince i naglasio važnost tih izazova u procesu našeg duhovnog rasta. To je uobičajeno iskustvo za sve pojedince u suočavanju sa situacijama koje se čine neizbježnima, to je uobičajena i tipična komponenta ljudskog postojanja. U tim slučajevima ključno je reagirati na odgovarajući način.
Otac Predrag Popović ima ogromnu količinu znanja koja je izvedena iz njegovih poduka. Poučavanjem njegovih lekcija, čovjek može dopustiti da njegovo znanje usmjerava put naprijed. Kako bismo izbjegli da nas prevare oni sa zlobom, trebali bismo razviti učinkovitu obranu. Autor priznaje potrebu otpora želji da se predamo strahu ili brizi zbog tuđih osuda. Umjesto toga, naši napori trebaju biti usmjereni na sebe, naša težnja za usklađivanjem trebala bi biti s božanskim.
Naš je posao da ne uskratimo suosjećanje prema neprijateljstvu drugih; umjesto toga, trebali bismo ih poticati da se bore s vlastitim emocionalnim problemima. Osim toga, autor predlaže metode kako se obraniti od onih koji vam žele nauditi, predstavljajući nekoliko obrambenih strategija. Otac Predrag Popović naglasio je potrebu molitve za one koji nam žele nauditi. Ovaj čin suosjećanja je jedina nepobitna istina. Paljenjem jedne svijeće možemo istovremeno upaliti više drugih svijeća, što će nam omogućiti da postignemo svoje ciljeve.
- Moguće je da se upravo ta osoba koja nas želi iritirati iskoristi kao odgovor na naše molbe. Možda im je viša sila dala upute da nam pomognu u postizanju superiornijeg stanja bića, učeći nas lekciji koja se ne temelji na njihovim negativnim osobinama. Arogancija se obično opisuje kao pretjerano samopouzdanje, uobraženost ili moć, to je osobina ličnosti koju karakterizira pretjerano povišen osjećaj samopoštovanja i sklonost vrednovanju vlastitih zasluga više od zasluga drugih.
Ova se osobina općenito smatra štetnom jer može negativno utjecati na odnose među pojedincima i društvenu interakciju. Aroganciju karakterizira kognitivni stil koji se odlikuje precijenjenom percepcijom vlastite važnosti, što dovodi do precjenjivanja vlastitih sposobnosti, postignuća i vrijednosti, dok često podcjenjuje vrijednost drugih. Pojedinci koji su arogantni obično vjeruju da su superiorni, uvjerenje koje se često manifestira u njihovom ponašanju i govoru. Korijeni arogancije često se nalaze na presjeku samopouzdanja i uspjeha.
Značajan ishod ili iznimne sposobnosti mogu dovesti do osjećaja superiornosti. Također, osjećaji nesigurnosti i kompleks inferiornosti mogu uzrokovati ovo. Arogancija se često povezuje s dubokom nesigurnošću, ovo ponašanje se često usvaja kao oblik samoobrane. Društvene i kulturne komponente često imaju značajan utjecaj na ovo ponašanje. Klima koja potiče uspjeh i dominira može olakšati razvoj samopouzdanja. Osim toga, nedostatak empatije može dovesti do većeg problema.
Pojedinci koji imaju poteškoća s razumijevanjem i izražavanjem empatije prema drugima mogu razviti bučne osobnosti. Ovaj nedostatak razumijevanja i suosjećanja obično se izražava na više načina. Praksa prekidanja drugih, ignoriranja tuđih gledišta i fokusiranja na vlastita postignuća povezana je s određenim ponašanjima. Ovo ponašanje pokazuje nedostatak poštovanja prema drugima, sklonost izbjegavanju suradnje i nevoljkost prihvaćanja konstruktivne kritike.
Osim toga, postoji tendencija ignoriranja prijedloga ili ideja onih s više znanja ili iskustva. Učinci arogancije vidljivi su kod pojedinaca koji se distanciraju od onih za koje smatraju da su inferiorni, dok se i dalje pokušavaju družiti s onima koje smatraju superiornima. Arogancija može uzrokovati sukobe, socijalnu distancu i teške odnose s obitelji, prijateljima i kolegama, posebno u profesionalnom okruženju.
Pojedinci koji gaje uvjerenje da su superiorni mogu imati poteškoća u suradnji s drugima, što u konačnici može negativno utjecati na njihov napredak u karijeri i uspjeh. Osjećaj superiornosti može spriječiti sposobnost prepoznavanja osobnih pogrešaka, stjecanja novih znanja i promicanja osobnog razvoja, što je uobičajena karakteristika društvenih interakcija.
