Svi želimo da vjerujemo da su svi ljudi dobri i da smo i mi jedni od njih, ali život nas nekad testira i provocira. Danas otkrivamo kako da se izborite za sebe kad vas ponižavaju.
Današnji članak fokusira se na zanimljivu naraciju koja istražuje koncept ljudskog dostojanstva i način na koji ga drugi pojedinci mogu pokušati narušiti, posebno u prisutnosti publike. Povremeno se osoba javno osramoti, što se može dogoditi u stvarnom životu, u društvu prijatelja, obitelji ili u virtualnom prostoru.
Unatoč činjenici da se to čini kao da se događa iznenada, uzrok je često očit: cilj je srušiti vaše samopoštovanje, izazvati emocionalnu reakciju i ostaviti vas bez riječi pred drugima. Mnogi ljudi tada spontano izražavaju ljutnju, povišen ton ili uvredu, ali upravo to napadač želi učiniti – spustiti vas na svoju razinu i predstaviti publici sliku u kojoj ste vi taj koji gubi kontrolu. U tim slučajevima najveća moć nije u buci, već u miru.
Čovjek koji je u stanju zadržati prisebnost, čak i kada netko izravno dovodi u pitanje njegov ponos, ima veći stupanj stabilnosti od čovjeka koji brzo reagira. Smirenost je pokazatelj unutarnje moći, međutim, buka, bez obzira na stupanj intenziteta, zapravo pokazuje nedostatak moći.
Zato je važno razumjeti uzroke javnog nepoštovanja i potrebu nekih ljudi da nekoga osramote kako bi doživjeli trenutak moći. Stručnjaci za komunikaciju i međuljudske odnose vjeruju da ljudi koji žele javno osramotiti drugu osobu obično to čine jer žele prikriti vlastite mane.
- Ove osobe često karakterizira nedostatak samopouzdanja, ljubomora ili stalna želja da dokažu svoju superiornost nad drugima. Javnom iritacijom zapravo mijenjaju okolinu, pokušavajući usaditi dojam da su superiorniji, unatoč stvarnoj činjenici da to nisu.
Njihova sklonost agresiji rijetko je usmjerena na pravi problem; umjesto toga, to je oružje koje koriste kako bi prikrili unutarnje pukotine koje ne žele priznati. U domaćoj literaturi o psihologiji, javno ponižavanje osobe često se smatra jednim od najštetnijih oblika emocionalnog zlostavljanja.
Psihološki centar Sveučilišta u Sarajevu spominje da ovo ponašanje ima dvostruki učinak: povređuje vaš integritet, a istovremeno stvara dojam da je agresor moralniji ili inteligentniji od vas. Ovaj mehanizam uzorkovanja posebno je čest u kolektivnom radu, gdje se ovo ponašanje koristi za zastrašivanje i subverzivno djelovanje na druge.
Iz ove perspektive, jasnije je zašto je važno ostati smiren i ne sudjelovati u emocionalnoj igri koja ima za cilj negativno utjecati na vas. Kada vas netko pokuša javno maltretirati, zapravo želi doživjeti određeni odgovor. Želi da razgovarate o svojim brigama, da pojačate glasnoću glasa, da uzvratite, da se branite ili da izgubite živce.
Svaki put kada izrazite emociju, to postaje “dokaz” koji se može iskoristiti protiv vas, bilo da se radi o vašem poslu, obiteljskoj proslavi ili komentaru koji je objavljen na internetu. Napadač traži dramu, traži scenu i želi da sudjelujete u njegovoj prezentaciji. To je upravo razlog zašto je najučinkovitiji potez onaj koji najmanje očekuje – odgovor koji je izgovoren smireno, kratko i s namjerom da mu se oduzme autoritet.

- Jedna rečenica koja je posebno utjecajna je: “Zanimljivo je koliko raspravljate o meni pred drugima, ali malo se informacija zna o vama.” Ova rečenica ne adresira izravno problem, već srž problema.
Ona pokazuje publici da je osoba s maskom zapravo najslabiji dio njihove prezentacije i uklanja masku s pojedinca koji pokušava pokazati svoju superiornost nad drugima. Iako se čini očitim, učinak koji ima je dubok: usmjerava pozornost na agresora, koji je tada u fokusu rasprave i prekida dinamiku u kojoj ste vi meta, a on akter.
Intenzitet ovog odgovora temelji se na nekoliko ključnih komponenti. Prvo, još uvijek imate potpunu kontrolu nad situacijom i sobom. Drugo, pokazujete da nećete sudjelovati u vrijeđanju. Treće, na percepciju situacije publike utječe njihova fizička prisutnost ili odsutnost, što sve dovodi do zaključka koji je i dalje u skladu s izvornim konceptom. Ljudi više cijene stabilnost nego strast i vjerojatnije će održati smiren ton.
Napadač ima miran odgovor, ali vi niste sudjelovali u njegovoj igri, zbog čega… On ostaje bez scene. Ovu metodu koriste i brojni domaći stručnjaci za komunikaciju. Centar za razvoj osobnosti u Banjoj Luci potiče korištenje minimalističkog govora u nekim od svojih savjetodavnih sesija. To je često najučinkovitiji oblik samoodržanja.
Kada osoba izgovori samo smirenu rečenicu, bez dodatnih detalja ili opravdanja, zapravo definira granicu i prenosi jasnu poruku svijetu: “Ne sudjelujem u ovoj igri.” Vjeruju da ovaj stav najučinkovitije blokira tok javnog gnjeva jer agresora lišava želje za najemotivnijim iskustvom, a to je sudar interesa. Nekoliko drugih varijanti je jednako učinkovito.
- Rečenice poput “Tvoje riječi imaju veći fokus na tebi nego na meni” ili “Možeš otići, ali ja ne mogu sudjelovati” učinkoviti su načini za prelazak iz stresne situacije bez gubitka dostojanstva.
Ovi odgovori se ne smatraju uvredama, već odrazom zrelosti i razumijevanja vlastite vrijednosti. Suptilni su, ali ostavljaju značajan dojam, jer pokazuju da ste spremni braniti se bez upotrebe nasilja. Također je važno znati što izbjegavati. Ne biste trebali vikati, spuštati se na razinu napadača, uzvraćati istom mjerom, raspravljati o svojim razlozima pred publikom ili upadati u emocionalne zamke koje vam je napadač postavio.
Što je intenzivniji glas pojedinca u njegovu obranu, to se čini da ima više zabrinutosti. Suprotno tome, miran i tih odgovor pokazuje stabilnost i samopouzdanje. U tom trenutku napadač počinje djelovati manje značajno i manje moćno, jer njegova agresija više nema metu. Nakon što ste izgovorili svoju rečenicu, najvažniji korak je ostati tih.
Nema potrebe raspravljati, objašnjavati ili komentirati bilo što drugo. Tišina postaje prikaz vaše moći. Publika može sama zaključiti tko su dostojanstveni i tko je pokušao krivo protumačiti situaciju. Ako se provokacije nastave izvan ili unutar tipičnog raspona ponašanja, važno je uspostaviti čvrste granice i tražiti odobrenje od nadređenih, formalnih institucija ili profesionalnog savjetovanja.

Domaće organizacije specijalizirane za mentalno zdravlje često raspravljaju o nužnosti postavljanja granica. Udruga za psihološku pomoć “Nada” iz Tuzle sugerira da je prepoznavanje emocionalne manipulacije ključno za održavanje vlastitog dostojanstva.
- Oni sugeriraju da je sasvim legitimno tražiti pomoć kada javno nepoštovanje postane uobičajena praksa, jer kontinuirana izloženost ovoj vrsti situacije može dovesti do dugoročnih emocionalnih posljedica.













