Kako starimo mijenja se i naše tijelo i njegove funkcije postepemo slabe. Danas govorimo o pripadnicima starije populacije onima koji imaju više od 65 godina i na šta bi trebali obratiti pažnju.
Za većinu pojedinaca dan počinje automatski: probudimo se, ustanemo iz kreveta i započnemo poznatu rutinu. Međutim, nije široko poznato da početni trenutak buđenja može biti ključan za naše zdravlje, osobito među starijim osobama. Postoji jedna naizgled benigna jutarnja navika koja zapravo može imati značajne posljedice i za mozak i za srce – navika koju većina ljudi ima tijekom života ne razmišljajući o tome. Za osobe u dobi od 65 i više godina ovaj čin može poslužiti kao suptilan katalizator za značajne zdravstvene probleme.
- Moždani udar, koji se svrstava među glavne uzroke smrtnosti i invaliditeta na globalnoj razini, jedno je od takvih stanja. Što se događa u tijelu odmah nakon buđenja i zašto je važan način na koji ustajemo iz kreveta? Fizičko stanje tijekom prijelaza iz sna u svijest. Tijekom procesa spavanja, tijelo prolazi kroz razne transformacije koje olakšavaju odmor i pomlađivanje. Broj otkucaja srca se smanjuje, krvni tlak opada, a metabolička aktivnost se smanjuje. Unatoč tome, nakon buđenja dolazi do naglog pomaka iz stanja potpune opuštenosti u stanje pojačane aktivnosti.
U tom trenutku aktivira se simpatički živčani sustav, koji je sastavni dio autonomnog živčanog sustava odgovornog za regulaciju odgovora na stres. Posljedično, dolazi do povećanja broja otkucaja srca i povećanja krvnog tlaka. U mladih i zdravih osoba tijelo se brzo prilagođava tim promjenama. Nasuprot tome, za starije osobe ova prilagodba može predstavljati značajan rizik. Naglo ustajanje iz ležećeg položaja može rezultirati stresnim učinkom na tijelo. Jedna od najopasnijih radnji koju starija osoba može poduzeti odmah nakon buđenja je naglo ustajanje iz kreveta. Iako se ovo u početku može činiti trivijalnim pokretom, ono može predstavljati značajan stres tijelu u tom trenutku.
Nagli prijelazi u položaju tijela, osobito iz ležećeg u uspravni položaj, mogu rezultirati sniženjem krvnog tlaka (ortostatska hipotenzija) ili naglim skokom tlaka. Oba ova scenarija mogu dovesti do vrtoglavice, nesvjestice, padova, pa čak i rizika od moždanog udara. Kod starijih osoba smanjuje se elastičnost krvnih žila, slabi snaga srčanog mišića, a cirkulacija je poremećena kao posljedica ateroskleroze i raznih kardiovaskularnih stanja. Ova tijela pokazuju povećanu osjetljivost na stres, a naglo jutarnje ustajanje povećava vjerojatnost ozbiljnih komplikacija. Odnos moždanog udara i stanja organizma nakon buđenja.
Moždani udar nastaje kada mozak nema dovoljno krvi i kisika, što može nastati zbog začepljenja krvne žile (ishemijski moždani udar) ili pucanja krvne žile (hemoragijski moždani udar). Vjerojatnost da ćete doživjeti bilo koju vrstu moždanog udara najveća je tijekom jutarnjih sati, a ovaj fenomen može se pripisati nekoliko čimbenika: Tijekom noći tijelo doživljava gubitak tekućine, što rezultira gušćom krvlju koja je podložnija zgrušavanju. Krvni tlak obično prirodno raste ubrzo nakon što se osoba probudi.
Nagli pokreti dodatno opterećuju krvožilni sustav i mogu dovesti do pucanja oslabljenih krvnih žila. Međudjelovanje ovih elemenata uspostavlja optimalne okolnosti za nastanak moždanog udara, osobito kod osoba koje su prethodno imale dijagnozu kardiovaskularne bolesti. Prepoznavanje rizičnih skupina: koji pojedinci trebaju biti posebno oprezni? Iako ova tema utječe na sve pojedince, određeni su demografski podaci posebno ugroženi. Dolje navedene skupine su najugroženije: Pojedinci u dobi od 65 godina i stariji često doživljavaju pad prirodnih regulacijskih mehanizama tijela.
Osobe koje pate od hipertenzije, kao i one kojima je dijagnosticiran dijabetes, često trpe oštećenje krvnih žila i imaju kompromitiranu cirkulaciju krvi. Pojedinci kojima su propisani lijekovi za srčana oboljenja, kontrolu krvnog tlaka ili depresiju mogu iskusiti smanjenje tjelesne reakcije na promjene položaja zbog učinaka tih lijekova. Za svaku od ovih skupina, trenutak nakon jutarnjeg buđenja posebno je ključan i zahtijeva povećani oprez. Smjernice medicinskih stručnjaka: strategije za siguran početak dana. Godinama su stručnjaci upozoravali da način na koji se netko budi može duboko utjecati na cjelokupno zdravlje.
U nastavku su predstavljene preporuke osmišljene kako bi se smanjila vjerojatnost komplikacija povezanih s jutrom: Suzdržite se od odmah ustajanja; umjesto toga ostanite u ležećem položaju nekoliko minuta nakon buđenja. Dopustite svom tijelu priliku da “povrati ravnotežu”. Postupno se podignite u sjedeći položaj dok ostajete u krevetu, zadržavajući ovaj položaj najmanje jednu minutu. Duboko udahnite nekoliko puta. Ustanite postupno, izbjegavajući žurbu – poduprite se rukama i nogama suzdržavajući se od naglih pokreta. Ako osjetite vrtoglavicu, vratite se u sjedeći položaj. Konzumacija čaše mlake vode odmah nakon buđenja može pomoći u razrjeđivanju krvi i poboljšanju ukupne hidratacije.
Preporučljivo je suzdržati se od naglih aktivnosti – kao što je jutarnje tuširanje toplom vodom, saginjanje ili podizanje teških predmeta odmah nakon buđenja – jer te radnje mogu dodatno opteretiti vaše srce. Iako se nekima može činiti trivijalnim, način na koji se izlazi iz kreveta značajno utječe na regulaciju krvnog tlaka i dovod kisika u mozak. To se posebno odnosi na starije odrasle osobe, koje moraju umjerenije djelovati u jutarnjem tempu jer su njihova tijela manje sposobna podnijeti iznenadne trzaje koje su prije uspjeli. Odvajanje nekoliko dodatnih minuta svako jutro daleko je od gubitka vremena; zapravo, može biti presudan faktor za dobrobit.
