Danas govorimo o jednoj navici koju mnogi imaju a koja je jako štetna i koja može dovesti do ozbiljnih stanja pa čak i do toga da doživite srčani udar. U nastavku saznajte detalje.
Svake noći, dok većina ljudi mirno spava, tijelo prolazi kroz kompleksne biološke procese koji omogućuju njegov oporavak i obnovu. Srce usporava ritam, krvni tlak se smanjuje, a hormoni se ravnotežno balansiraju kako bi tijelo bilo spremno za novi dan. Međutim, postoji jedna svakodnevna navika koja može ozbiljno poremetiti ovaj prirodni ritam, povećavajući rizik od srčanog udara ili zatajivanja srca, naročito kod osoba starijih od 50 godina. Ta navika je kasno jedenje ili prejedanje neposredno prije spavanja.
Mnogi ljudi smatraju da je kasni obrok način opuštanja, što često ne izaziva sumnju u njegovu opasnost. Međutim, upravo zbog toga može imati štetan učinak na tijelo, osobito na srce. Liječnici upozoravaju da kasni obroci, osobito oni koji uključuju tešku, masnu ili slanu hranu, mogu preopteretiti srce, jer ono mora raditi jače kako bi probavilo višak hrane i natrija koji su uneseni. Uobičajena priroda probave usporava se dok spavamo, što znači da tijelo treba dodatnu energiju kako bi obradilo teške obroke, što može imati ozbiljan utjecaj na cirkulaciju i srčane funkcije.
Prejedanje prije spavanja uzrokuje stanje koje liječnici nazivaju „metaboličko preopterećenje“. To znači da razina inzulina i šećera u krvi ostaje povišena duže nego što bi trebala, a krvni tlak se ne smanjuje tijekom noći, što bi inače bilo znak zdrave cirkulacije. Kod starijih osoba, ovaj proces je usporen zbog smanjenja osjetljivosti na inzulin i elastičnosti krvnih žila. Istraživanja su pokazala da osobe koje jedu kasno imaju 80% veći rizik od noćnih skokova krvnog tlaka. U slučaju već postojećih problema s hipertenzijom, rizik od srčanog udara može se udvostručiti.
- Osim toga, kombinacija kasnog obroka s visokim udjelom soli, masti i alkohola može predstavljati trostruku prijetnju za srce. Sol zadržava tekućinu, povećava krvni tlak i opterećuje srce, dok zasićene masti povećavaju kolesterol, sužavajući krvne žile. Alkohol ima učinak širenja krvnih žila, ali također može uzrokovati nepravilnosti u ritmu srca, što je poznato kao „holiday heart syndrome“, koji je posebno izražen noću. Mnogi ljudi smatraju da čaša vina prije spavanja opušta tijelo, ali kod osoba starijih od 50 godina, kombinacija alkohola i punog želuca može uzrokovati ubrzan rad srca i nepravilne otkucaje.
Zdrav san je ključan za kardiovaskularni sustav, jer tijekom dubokog sna srce usporava, krvni tlak se smanjuje, a razina stresa pada. Međutim, ako tijelo tijekom spavanja mora probavljati teške obroke, san postaje površan, a srce ne može dobiti zasluženi odmor. Posljedice ovog stresa na srce su mnogobrojne: povećanje jutarnjeg krvnog tlaka, nepravilni puls i noćne aritmije, zadržavanje tekućine u tijelu, osjećaj umora i „težine“ u prsima. Za osobe s već postojećim srčanim problemima, ovakve navike mogu biti fatalne.
Kako bismo smanjili rizik za srce, važno je pridržavati se smjernica koje savjetuju liječnici. Idealno bi bilo da posljednji obrok bude barem tri sata prije nego što krenemo na spavanje. Ovo omogućuje probavnom sustavu da preradi hranu, dok srce može početi proces oporavka i opuštanja. Ako osjetimo glad prije spavanja, preporučuju se lagani, nemasni zalogaji poput male količine voća, šačice orašastih plodova, jogurta s niskim udjelom masnoće ili čaja od kamilice. S druge strane, izbjegavajte kasnu konzumaciju kobasica, sireva, prženih jela, gaziranih pića, kave i alkohola.
Osobe s povišenim krvnim tlakom i dijabetesom suočavaju se s dodatnim izazovima zbog kasnog jedenja. Tijelo postaje manje osjetljivo na stresne čimbenike i šećer, a kasni obroci podižu razinu glukoze u krvi, što dovodi do povećanog oslobađanja kortizola, hormona stresa. Kortizol stimulira srce, sprječavajući njegov odmor tijekom noći. S povišenim tlakom, srce cijelu noć radi kao da je pod stresom, što dovodi do simptoma poput jutarnjeg umora, oticanja nogu, osjećaja pritiska u prsima i zaduhe.
Liječnici upozoravaju da je noćna hipertenzija, stanje kada krvni tlak raste dok spavamo, „tihi ubojica“. Mnogi ljudi nisu ni svjesni da im tlak raste noću, što dodatno povećava rizik od srčanih problema. Studije pokazuju da ljudi koji tijekom dana imaju savršen tlak, noću mogu doživjeti skokove do 170, što može biti izuzetno opasno za srce.
Pored kasnog jedenja, postoje i druge večernje navike koje mogu povećati rizik za srčane probleme. Konzumacija alkohola prije spavanja, korištenje mobitela u krevetu, kasne svađe ili emocionalni stres, te pušenje prije spavanja – sve ove navike mogu dodatno opteretiti srce. Plavo svjetlo s mobitela povećava razinu adrenalina i sprječava proizvodnju melatonina, hormona spavanja, dok nikotin sužava krvne žile i povećava tlak.
Simptomi koji ukazuju na noćno preopterećenje srca uključuju buđenje s ubrzanim pulsom, znojenje, pritisak u prsima, otežano disanje, natečenost nogu i česte noćne odlaske u WC. Ako primijetite ove simptome, preporučuje se mjerenje krvnog tlaka tijekom noći ili obavljanje Holter EKG-a kako biste saznali kako vaše srce radi dok spavate.
Navika večernjeg prejedanja može izgledati bezopasno, ali za osobe starije od 50 godina, ona predstavlja ozbiljan rizik. Svaki zalogaj prije spavanja dodatno opterećuje srce i ometa njegov odmor. Ako želite da vaše srce ostane zdravo, važno je večerati ranije, izbjegavati tešku hranu i alkohol, te ići u krevet s laganim želucem i mirnom glavom. Na taj način možete osigurati dugoročno zdravlje svog srca.
