Zdravlje našeg tijela mora da se čuva kroz redovno kretanje, tjelovježbu, mentalno unapređenje, druženje s ljudima i zdravu ishranu. Danas vam otkrivamo šta neurolog kaže o očuvanju zdravlja mozga.
- Kako godine prolaze, naše tijelo prolazi kroz niz prirodnih promjena, a mnoge od njih direktno utječu na mentalno zdravlje i kognitivne funkcije. Jedan od najznačajnijih elemenata tog procesa jeste funkcionisanje našeg mozga.
Iako je određeno slabljenje mentalnih sposobnosti dio normalnog starenja, ključni faktori poput prehrane, fizičke aktivnosti i životnog stila mogu znatno utjecati na brzinu i intenzitet tih promjena. Zdravlje mozga postaje sve važnije jer od njega zavise sposobnosti razmišljanja, pamćenja, donošenja odluka i čak održavanje emocionalne ravnoteže. Stoga je očuvanje mentalne oštrine neophodno za održavanje kvaliteta života u starijim godinama.
Naš mozak zavisi od stabilne cirkulacije krvi, a otprilike četvrtina ukupnog krvnog toka u tijelu ide upravo prema njemu. To znači da ono što unosimo u organizam kroz hranu direktno utječe na njegovo stanje i sposobnost da funkcionira. Zdrava prehrana osigurava mozgu neophodne hranljive materije, dok nezdrava hrana može dovesti do oštećenja krvnih sudova i slabljenja kognitivnih funkcija.
- Posebno je štetna konzumacija hrane bogate zasićenim mastima, rafinisanim ugljenim hidratima i prerađenim proizvodima, jer takva ishrana povećava rizik od moždanog udara, demencije i drugih neurodegenerativnih stanja.
Prekomjeran unos šećera takođe može usporiti proizvodnju adenozin-trifosfata (ATP), ključne molekule za ćelijsku energiju, čime se narušava metabolizam mozga. Iako potpuno zaustavljanje kognitivnog slabljenja nije moguće, proces se može znatno usporiti pravilnom ishranom.
Neurolog Aron S. Lord naglašava važnost određenih namirnica koje redovno ubacuje u svoj dnevni režim zbog njihovog pozitivnog utjecaja na zdravlje mozga. Među najvažnijima je riba bogata omega-3 masnim kiselinama, poput lososa, kirnje i iverka. Ove masti posjeduju protivupalna svojstva i doprinose zaštiti moždanih ćelija. Preporučuje se da se bira sveža, divlje ulovljena riba, jer uzgajane vrste često sadrže manje korisnih sastojaka.
- Lisnato zeleno povrće, kao što su brokoli, pak čoj i šparoge, takođe igra ključnu ulogu. One su bogate folatima, vlaknima i beta-karotenom, koji pomažu u jačanju krvnih sudova i poboljšanju cirkulacije.
Brokoli, na primjer, sadrži antioksidanse koji smanjuju oksidativni stres i upale, čime se štiti mozak od štetnih efekata visokog krvnog pritiska. Paradajz, bogat likopenom, također pruža zaštitu od neurodegeneracije. Može se konzumirati na različite načine – u salatama, sosovima ili kao jednostavan obrok s mozzarella sirom i maslinovim uljem.
Orasi i bobičasto voće, posebno borovnice, takođe su izuzetno korisni. Orasi sadrže idealan omjer omega-3 masnih kiselina, dok borovnice obiluju flavonoidima koji ublažavaju štetne efekte stresa na mozak. Maslinovo ulje, bogato mononezasićenim mastima, pomaže u regulaciji nivoa holesterola i podržava kognitivne funkcije, ali ga ne treba koristiti za prženje jer se pri visokim temperaturama gube njegove hranljive vrijednosti.
- Kurkuma i đumbir su još dva moćna sastojka – kurkumin iz kurkume može spriječiti nastanak amiloidnih plakova povezanih s Alchajmerovom bolešću, a njegova apsorpcija se povećava uz crni papar. Đumbir, s druge strane, potiče jasnije razmišljanje.
Kafa i čaj takođe imaju svoje prednosti – njihovi flavonoidi pomažu u regulaciji šećera u krvi, dok kofein poboljšava koncentraciju. Čak i kokice, ako se pripreme zdravo – s malo maslinovog ulja i začina – mogu biti korisna užina. Uključivanjem ovih namirnica u svakodnevnu ishranu, možemo značajno doprinijeti dugoročnom zdravlju mozga, usporiti proces starenja i očuvati mentalnu oštrinu što duže.
