Danas je većini ljudi jasno da način naše prehrane ima veliki uticaj na zdravstveno stanje našeg organizma. Neke namirnice mogu da izazovu pravi haos u našem tijelu.
Mnogi od nas se suočavaju s naglim promjenama u tijelu, koje ponekad ne možemo objasniti. Moguće je da se osjećamo umornima, zaboravljamo sitnice, a stomak nam postaje sve širi, unatoč tome što ne jedemo “previše”. Takvi simptomi mogu biti znak da hormoni u našem tijelu nisu u ravnoteži, a glavni okidači za to mogu biti određene navike u ishrani i načinu života koje svakodnevno primjenjujemo.
Hormoni igraju ključnu ulogu u svakodnevnom funkcioniranju tijela, jer reguliraju mnoge važne funkcije, od apetita, energije, sna, pa sve do raspoloženja i pamćenja. Kada ove hormone izlažemo lošim prehrambenim navikama, ubrzo dolazi do neravnoteže koja može utjecati na naše zdravlje. Tri hormona koji najčešće “polude” zbog nepravilne ishrane su insulin, kortizol, te leptin i grelin.
Insulin, hormon koji je odgovoran za regulaciju šećera u krvi, stalno se podiže zbog nepravilne prehrane bogate šećerima i rafiniranim ugljikohidratima. Ove oscilacije u nivou šećera u krvi uzrokuju nakupljanje masti, posebno u području stomaka. Kortizol, poznat kao hormon stresa, povećava apetit i stvara želju za slatkim, dok istovremeno podstiče nakupljanje masti, posebno u trbušnoj regiji. Leptin i grelin, hormoni gladi i sitosti, postaju zbunjeni kada jedemo ultraprocesiranu hranu koja se brzo razgrađuje u tijelu, zbog čega se osjećamo stalno gladni, čak i kada smo fizički siti.
- Jedan od najvećih problema današnjeg društva je unos šećera, koji je glavni saboter hormona i pamćenja. Dodani šećer koji se nalazi u gaziranim pićima, energetskim napicima, pa čak i u “zdravim” žitaricama za doručak, voćnim jogurtima i gotovim umacima izaziva nagle skokove i padove šećera u krvi. Ovi skokovi povećavaju nivo insulina, što rezultira iznenadnim padovima energije, žudnjom za novim slatkišima, razdražljivošću i problemima s koncentracijom. Dugotrajno izlaganje visokim nivoima šećera može dovesti do insulinske rezistencije, što znači da naše tijelo postaje manje osjetljivo na insulin, a masnoće se počinju nakupljati, naročito na stomaku. Uz to, mozak postaje podložniji oksidativnom stresu i upalama, što može utjecati na pamćenje i koncentraciju.
Slično tome, rafinirani ugljikohidrati poput bijelog brašna, bijele riže, i “praznih” kalorija iz brze hrane ponašaju se gotovo kao šećer u našem tijelu. Brzo se razgrađuju, podižu glikemiju i stvaraju iste hormonalne oscilacije. Ove namirnice ne samo da povećavaju unos kalorija, već također doprinose nakupljanju visceralne masti – masti koja se skuplja oko naših organa, osobito u području stomaka. Ovaj tip masti povezan je s povećanim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, dok mozak zbog naglih skokova i padova glukoze ne dobija stabilan izvor energije, što može rezultirati smanjenom koncentracijom i problemima s pamćenjem.
Trans-masti, koje se nalaze u mnogim industrijskim proizvodima kao što su margarini, grickalice, čips, i pržena brza hrana, također negativno utječu na naše tijelo. One podstiču kronične upale, povećavaju loš LDL holesterol i remete rad hormona koji reguliraju apetit i skladištenje masti. Nažalost, ovi proizvodi također utječu na naš mozak, narušavajući strukturu moždanih ćelija, što može rezultirati slabijom funkcijom mozga i smanjenim pamćenjem.
Alkohol, iako mnogi smatraju da ne predstavlja veliki problem, zapravo ima značajan utjecaj na hormone koji reguliraju šećer u krvi, stres i san. Česta konzumacija alkohola može povećati razinu kortizola, poremetiti san i smanjiti lučenje hormona rasta, što je ključno za obnovu tkiva i mišića. Kada se alkohol kombinira s masnom hranom, kao što je brza hrana nakon izlaska, to stvara savršen uvjet za nakupljanje masti, osobito oko stomaka, dok poremećen san dodatno pogoršava koncentraciju i pamćenje.
Nažalost, mnogi se okreću umjetnim zaslađivačima i dijetalnim proizvodima, vjerujući da su zdrava alternativa. Međutim, ovi zaslađivači zapravo zbunjuju naš mozak, jer šalju signal “slatko”, ali bez kalorija. Posljedica toga je povećana žudnja za pravim slatkišima, promjene u crijevnoj mikrobioti koja utječe na hormone i imunitet, te potencijalne promjene u regulaciji šećera u krvi.
Uz sve ove faktore, hrana koja posebno oštećuje naše pamćenje i fokus uključuje brzu hranu, gazirane napitke, energetske piće i prerađeno meso. Ove namirnice sadrže visok nivo trans-masti, šećera i aditiva koji su povezani s lošijim rezultatima na testovima pamćenja, smanjenim fokusom i smanjenom sposobnošću koncentracije.
Takođe, često se postavlja pitanje zašto se masnoća najčešće nakuplja upravo na stomaku. Ovdje je glavni uzrok kombinacija stresa i loše prehrane. Kada se nalazimo pod stresom i jedemo hranu bogatu šećerom, rafiniranim ugljikohidratima i prženim proizvodima, naš organizam dobija signal da skladišti energiju za “crne dane”, što rezultira nakupljanjem masti u predjelu stomaka.
Dobra vijest je da se hormoni mogu vratiti u ravnotežu promjenama u ishrani. Već nakon 2–4 sedmice promjena u ishrani možete osjetiti razliku: manje nadutosti, stabilniju energiju i bolju koncentraciju. Smanjenje unosa šećera, zamjena bijelog brašna cjelovitim, smanjenje pržene hrane i unos zdravih masti poput onih u ribi, orasima, maslinovom ulju i avokadu pomoći će stabilizirati šećer u krvi i poboljšati zdravlje mozga.
Za kraj, ključno je prepoznati da hormoni ne “polude” bez razloga. Oni samo reagiraju na loše prehrambene navike, loš san i stres. Promjenom tih navika, možemo poboljšati zdravlje, smanjiti rast stomaka i poboljšati pamćenje.
