Danas skoro svaki dom ima ugrađen klima uređaj bez kojeg je skoro pa nemoguće izržati visoke temperature kakve imamo ovih dana. Međutim potrebno je biti umjeren sa njenom upotrebom.
- Tijekom ljeta mnogi pojedinci spas od vrućine traže u korištenju klima uređaja. Jeste li se ikada zapitali koja je optimalna temperatura za rashlađivanje vašeg tijela pomoću klima uređaja? Odgovor je proizašao iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’, koji sugerira da korisnici klima uređaja s njima ne pretjeruju. Važno je održavati značajnu razliku između vanjske i unutarnje temperature, koja ne smije biti veća od 7 stupnjeva Celzijusa. Naime, kada je temperaturna razlika prevelika, dolazi do promjena na kardiovaskularnom sustavu, a problemi se mogu pojaviti i kod zdravih osoba.
Temperatura koja je najučinkovitija za tijelo je između 24 i 26 stupnjeva Celzijusa. Sve što je manje od toga ne smatra se zdravim za ljudski organizam. Kako biste zaštitili od nakupljanja bakterija, virusa, prašine, peludi itd. u klima uređaju, važno je redovito čistiti i održavati filtre. Učinci neodržavanih i zapuštenih klima uređaja su različiti, od lakših (suzne oči, curenje iz nosa, svrbež nalik alergijama, glavobolje, kašalj, grlobolja, alergijske promjene na koži, respiratorne alergije, prehlade) do težih stanja, poput upale pluća ili legionarske bolesti, koja zahtijevaju bolničko liječenje i antibiotike.”
Bonus tekst:
Danas je čokolada uobičajena u svakodnevnom životu ljudi i jedna je od najomiljenijih slastica na Zemlji. Međutim, put njegovog razvoja nije bio baš ugodan. Priča o podrijetlu čokolade smještena je tisućama godina unazad u središte drevnih kultura Srednje Amerike, gdje je imala drugačiju namjenu od današnje. Prvi koji su značajnije koristili kakaovce bile su Maje, a nakon njih Asteci, koji su od njegovih zrna napravili piće nazvano “-xocolatl”, gorku, pjenastu mješavinu vode, začina i ljute papričice bez šećera. Ovo piće nije bilo jednostavno uživanje, već slavlje u posudi.
Smatralo se da povećava moć, snagu, pa čak i božanska svojstva. Vladari poput Moctezume upijali bi ga svaki dan, vjerovali su da će to povećati njihovu snagu i fokus. Međutim, kakao nije bio cijenjen samo zbog svog okusa. Sjemenke kakaovca korištene su kao oblik valute. Povijesni izvještaji govore da je za kupnju pileta bilo potrebno 10 zrna graha, a za kvalitetnu tkaninu 100 zrna. U ovoj kulturi kakao nije bio samo hrana, već i sredstvo plaćanja, ponos i duhovni prikaz. Kada su španjolski kolonisti stigli u Novi svijet u 16. stoljeću, nisu primijetili ovo izvanredno piće.
Hernán Cortés i njegova ekipa prepoznali su važnost dokumenta pa su ga odlučili pokazati europskom sudu. Međutim, gorak okus nije se svidio Španjolcima. Počeli su ga mijenjati – izbacili su ljute sastojke i dodali mu šećer i cimet, stvarajući blaži i ugodniji napitak koji je brzo postao naklonjen aristokraciji. Europa je prvi put kušala čokoladu oko 1500. godine, samo u tekućem obliku. Predstavljao je luksuz i obično je bio rezerviran za najbogatije pojedince. Međutim, svaki aspekt industrijske revolucije ovisi o napredovanju procesa industrijalizacije. Tijekom 19. stoljeća čokolada je doživjela novu eru. Švicarska postaje prva koja je uvela inovacije u poboljšanje proizvodnje.
Godine 1828. napredak u procesu ekstrakcije kakao maslaca omogućio je povećanu proizvodnju. Kritičnu prekretnicu dosegao je Daniel Peter 1875., on i Henri Nestlé stvorili su prvu mliječnu čokoladu koristeći mlijeko u prahu kao matricu. Ova inovacija dosljedno mijenja okus, teksturu i oblik čokolade, mijenjajući je iz pića u desert. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća veliki proizvođači poput Cadburyja, Hersheya i Marsa preuzeli su čokoladu kao globalni pothvat.
Preko njih je slatkiš koji je nekada bio rezerviran za elitu sada dostupan svima – i to u bezbroj varijanti: pločice, praline, kreme, pića. Na kraju se čokolada povezivala sa zdravljem. Nedavna istraživanja su pokazala da je tamna čokolada bogata flavonoidima, ova čokolada ima pozitivan učinak na srce, mozak i raspoloženje. Ovi prirodni antioksidansi olakšavaju cirkulaciju, smanjuju upale i čuvaju stanice. Nekad smatrana svetim napitkom drevnih kraljevskih obitelji, čokolada sada predstavlja užitak s potencijalnom dobrobiti za zdravlje.
