Profesorica dr. Aleksandra Pavlović Marković govori o želucu i crijevima kao vitalnim zaštitnicima našeg imuniteta, otvarajući pitanje životnih navika koje nam pomažu ili otežavaju uspostavljanje tolerancije. Gastroenterolog govori kako najbrže uništiti crijeva: sve bolesti dolaze odavde; druga dijeta je suluda.

Profesorica dr Aleksandra Pavlović Marković, gastroenterolog i predsjednica Udruženja gastroenterologa Srbije, u videu na službenom Youtube kanalu RTS Ordinacija je vrlo dobro objasnila sve bolesti crijeva i njihove simptome te potrebne preglede. Kaže da svaki peti pacijent u općoj ordinaciji ima neku bolest crijeva. Postoji i takav masovni strah vezan uz kolonoskopiju, odnosno optički pregled debelog crijeva kolonoskopom.

Kolonskopija se radi za tri specifična simptoma kasnije i ispod važnih informacija o crijevnim bolestima i njihovoj dijagnozi. Jesu li crijeva ogledalo cjelokupnog zdravlja? Naime, Hipokrat je 400 godina prije naše ere rekao da sve bolesti dolaze iz želuca. Iako nije imao točna znanja o mehanizmima, sada znamo da su naša crijeva dom za do 100.000 milijardi mikroba.

Što je najveći izazov za crijeva? “Osamdeset posto naše prakse u gastroenterologiji sastoji se od funkcionalnih crijeva, a ostalih 20 posto čine prave organske bolesti, kao što su slučajevi ulkusa, teški artritis, kronične upalne bolesti, rak i ciroza jetre. Ti pacijenti predstavljaju simptomi za nas i nemamo dokaza za organsku bolest da je to problem u onome što nazivamo funkcionalnim bolestima crijeva

Što je najveći izazov za crijeva? „Funkcionalne bolesti crijeva čine 80% naše gastroenterološke prakse, a ostalih 20% čine prave organske bolesti kao što su čirevi, teški artritisi, kronične upalne bolesti, rak i ciroza jetre. Kada se pacijenti javljaju sa simptomima, a nemamo dokaza o organskoj bolesti koja bi to objasnila, tada te probleme klasificiramo kao funkcionalne crijevne bolesti.

“Kad zahvate gornji dio probavnog trakta, prevladavaju simptomi kao što su mučnina, nadutost, nelagoda. Prevladavaju bolovi u želucu”, započeo je liječnik navodeći najnovije podatke. “Moram reći da je u okrugu ta brojka 80 posto, otprilike svaki peti pacijent kod liječnika opće prakse pripada funkcionalnim bolestima crijeva. No, srećom to su funkcionalni poremećaji, a ne organske teške bolesti.

Bolesnika s ovakvim problemom jako je teško podnijeti, čak i ako se isključe sve organske bolesti, ipak se osjeća bolje. Što je uopće sindrom iritabilnog crijeva? Osnovna definicija podrazumijeva obaveznu bol ili nelagodu u predjelu trbuha uz različite poremećaje stolice. Prema ovoj definiciji, može postojati prevladavajući zatvor, proljev ili zatvor s proljevom, što je opcija najtežeg rješavanja.

Iako je točan uzrok nepoznat, ovisnost o hormonima igra važnu ulogu; ženski metabolizam je drugačiji i s tim u vezi problemi su češći kod žena. Što je uopće enteroskopija? Dok su naši čitatelji već upoznati s gastroskopijom i kolonoskopijom, prije dvadesetak godina nije postojao način pregleda tankog crijeva.Liječnik navodi, prenosi Mondo, da treba biti s povećanim unosom povrća i nešto smanjenim unosom mesa, te paziti na kvalitetu hrane kada je to moguće.

Ako se osjeća nelagoda od određene vrste hrane, djelomično je smanjite. Na primjer, iako su mahunarke poput graška i graha hranjive, mogu uzrokovati nadutost — dobro odabrano abnormalno obilježje bez drugog jasnog znaka funkcionalne bolesti vjerojatno sasvim izvediva dijagnoza konotacija funkcionalna bolest mimikrija tipično cvjetno Mnogo kako doći do dijagnoze? Pacijenti se doista često pitaju: hitno treba endoskopija.

Odgovor je ne, nikako. Dijagnozu utvrđujemo kroz razgovor s pacijentom. Fizikalni pregled i ono što se dobije palpacijom abdomena dosta je bogato; zapravo, mi, kao liječnici, kažemo da se 50% dijagnoza temelji na tome. Bitna je suradnja pacijenta. Opći laboratorij: potrebno je napraviti, biokemijske pretrage: treba učiniti, štitnjače: procijeniti i ispitati na okultno krvarenje što je vrlo važno a : ova pretraga provjerava mikroskopsku krv u kalibru, problem možda nije povezan s organskom bolešću endoskopija.

Spol više pogođen — muškarci ili žene? “Žene.” Iako točan uzrok nije poznat, ovisnost o hormonima igra važnu ulogu; žene imaju drugačiji metabolizam i ti problemi ih češće pogađaju. Što je enteroskopija? Budući da je našoj publici dosta poznata gastroskopija i kolonoskopija, vratimo se dva desetljeća unatrag gdje nije bilo mogućnosti pregleda tankog crijeva.

Većinu vremena debelo crijevo nije problematično; mogu biti samo hemoroidi, ali moramo isključiti bolesti vezane uz debelo crijevo. Drugi važan simptom je gubitak tjelesne težine, a anemija je svakako indikacija za kolposkopiju“, objasnila je prof.dr sc. Aleksandra Pavlović Marković.Često debelo crijevo ne pokazuje nikakve probleme: to bi mogli biti samo hemoroidi. Moramo isključiti mogućnost bilo kakvih problema povezanih s debelim crijevom. Drugi značajan simptom je gubitak težine. – Anemija je siguran razlog za pregled debelog crijeva – objasnila je prof. dr. Aleksandra Pavlović Marković.

Preporučujemo