Za zdrav i produktivan život ključno je osigurati dovoljno sna, ali nije samo važno koliko dugo spavamo, već i kako ležimo dok spavamo. Položaj tijela u kojem odmarate može imati veliki utjecaj na vaše zdravlje, posebno na probavu, disanje i opće stanje tijela.
- Preporučeni broj sati sna za odrasle je osam, dok djeca trebaju između deset i četrnaest sati noćnog odmora. Međutim, kvaliteta sna ne ovisi samo o trajanju, već i o položaju u kojem spavate.
Istraživanja pokazuju da je spavanje na lijevoj strani najbolji izbor za zdravlje, a razlozi za to su višestruki. Na primjer, ovaj položaj može poboljšati probavni proces i smanjiti rizik od problema s crijevima. Dok se okrećete na lijevu stranu, pomažete tijelu da lakše uklanja toksine i limfne tekućine, što je ključno za održavanje cjelokupnog zdravlja.
Nasuprot tome, spavanje na desnoj strani može uzrokovati probleme s probavom i povećati rizik od određenih bolesti. Ako imate problema sa snom ili ste skloni okretanju tijekom noći, postoji jednostavna praksa koja može pomoći – postavite jastuk uz desnu stranu kako biste smanjili vjerojatnost prelaska na desnu stranu. Također, držanje svjetiljke upaljene s desne strane kreveta može vas nesvjesno potaknuti da se okrećete na lijevu stranu.
- Ove male promjene mogu napraviti veliku razliku u kvaliteti vašeg sna i ukupnom osjećaju svježine nakon buđenja. Čokolada je postala jedan od najpopularnijih slatkiša na svijetu i neizostavan dio svakodnevnog života mnogih ljudi.
Međutim, njena povijest je puna zanimljivih detalja koji govore o njenom dugom putovanju od drevnih civilizacija do moderne industrijske proizvodnje. Priča o čokoladi počinje u Srednjoj Americi, gdje su Maje i Asteci prvi počeli koristiti sjemenke kakaovca. Oni su od njih stvarali gorko i pjenušavo piće nazvano “xocolatl”, koje je smatrano ne samo užitkom, već i simbolom snage i duhovnosti.
Vjerovalo se da piće daje energiju i čak može povećati fokus i mentalnu izdržljivost. Vladari poput Moctezuma redovito su konzumirali ovo piće, uvjereni u njegovu moć. No, kakao nije služio samo kao hrana; bio je i oblik valute. Deset sjemenki moglo je kupiti pilicu, dok je za finu tkaninu bilo potrebno sto sjemenki.
- U društvu Maja i Asteka, kakao je simbolizirao vrijednost, ponos i duhovnu povezanost. Dolaskom španjolskih osvajača u Novi Svijet, kakao je dobio novu dimenziju. Hernán Cortés i njegovi suputnici brzo su prepoznali vrijednost ovog izuzetnog pića te ga donijeli u Europu.
Međutim, gorak okus originalnog pića bio je previše jak za europske nepce, pa su španjolski proizvođači modificirali recept dodavanjem šećera i cimeta. Ova promjena rezultirala je ukusnijim i ugodnijim pićem koje je brzo osvojilo popularnost među aristokracijom. Čokolada je ostala ekskluzivna poslastica sve do 19. stoljeća, kada je industrijska revolucija otvorila vrata masovnoj proizvodnji.
- Švicarska je postala centar inovacija u proizvodnji čokolade, a 1875. godine Daniel Peter je, uz pomoć Henryja Nestléa, razvio prvu mliječnu čokoladu. Ovaj izum promijenio je čokoladu od pića u čvrstu poslasticu, što je dovelo do njenog globalnog uspona.
Tijekom 20. stoljeća, kompanije poput Cadburyja, Hersheyja i Marsa pretvorile su čokoladu u masovno dostupan proizvod, nudeći je u raznim oblicima – od pločica do pralina i krema. Danas se čokolada ne vezuje samo uz užitak; istraživanja pokazuju da tamna čokolada, bogata flavonoidima, može imati pozitivne učinke na zdravlje srca, mozga i raspoloženja.
Antioksidansi u čokoladi pomažu u borbi protiv upale i štite stanice od oštećenja. Tako je ovo nekada drevno ritualno piće evoluiralo u modernu slast, koja nosi sa sobom i moguće zdravstvene prednosti. Od davnih vođa do današnjih potrošača, čokolada ostaje simbolom uživanja i blagostanja.
