Tromb ili krvni ugrušak je potencijalno opasno zdravstveno stanje koje ako se ne primjeti na vrijeme može dovesti i do smrti. U nastavku saznajte na koje simptome treba da obratite pažnju.
Drugi slučajevi začepljenja krvi također mogu dovesti do plućne embolije, od kojih je potonja potaknuta začepljenjem plućne arterije koja sprječava da krv dopre do pluća. Krvni ugrušci ili trombi su među najštetnijim stvarima koje se mogu pojaviti u našem tijelu. Jednom kada se formiraju, trombi su sposobni putovati kroz krvotok i na kraju ga blokirati, što može biti kobno. Obično se razvijaju nakon određene traume, a ako se prirodno ne pokvare, ograničit će protok krvi u srce i dovesti do ozbiljnog zdravstvenog stanja. Drugi slučajevi krvnih ugrušaka također mogu dovesti do plućne embolije, a potonja se događa kada ugrušak zapne u plućnoj arteriji i spriječi krv da dopre do pluća.
- Uobičajeni simptomi krvnog ugruška uključuju jaku bol u mišićima za koju se ne zna da ju uzrokuje, crvenilo i oticanje noge. Ako se ugrušak preseli u pluća, simptomi će biti drugačiji, a očitovat će se i kroz disanje. U tim slučajevima pojedinci mogu imati nedostatak daha ili bolove u prsima koji se pojačavaju kada udahnu. Osim toga, simptomi mogu uključivati iskašljavanje krvi i umor, u tim slučajevima važno je odmah potražiti pomoć. Kada se smatra čimbenikom rizika za nastanak tromba, jedan od najznačajnijih čimbenika svakako je dugotrajno sjedenje u istom položaju s prekriženim nogama.
Liječnici savjetuju da je dobro povremeno ustati i “protegnuti” noge, čime ćete spriječiti mogućnost nepovoljnog stanja. Osim toga, rizične skupine čine žene koje uzimaju hormone, kao i osobe starije od 60 godina, one koje konzumiraju alkohol ili nikotin. Jedna od preporuka liječnika kako izbjeći stvaranje krvnih ugrušaka je piti puno vode jer je i dehidracija rizična.
Bonus tekst:
Danas je čokolada uobičajena u svakodnevnom životu ljudi i jedna je od najomiljenijih slastica diljem svijeta. Međutim, njezin razvoj nije bio posve ugodan. Priča o podrijetlu čokolade smještena je tisućama godina unatrag u središte drevnih kultura u Srednjoj Americi, gdje je imala drugačiju funkciju od one koju ima danas. Prvi koji su značajnije koristili kakaovce bile su Maje, a nakon njih Asteci, koji su od njegovih zrna napravili napitak “-xocolatl”, koji je gorka, pjenasta tvar bez šećera, miješa se s vodom, začinima i ljutom papričicom.
Ovo piće nije bilo samo jednostavna poslastica, već slavlje u posudi. Smatralo se da povećava moć, snagu, pa čak i božanska svojstva. Vladari poput Moctezume pili bi ga svaki dan, vjerovali su da će im to povećati snagu i fokus. Međutim, kakao nije bio cijenjen samo zbog svog okusa. Sjemenke kakaovca korištene su kao oblik valute. Povijesni izvještaji govore da je za kupnju pileta bilo potrebno 10 zrna graha, a za kvalitetnu tkaninu 100 zrna. U ovoj kulturi kakao nije bio samo hrana, već i sredstvo plaćanja, simbol ponosa i duhovni entitet. Kada su španjolski kolonisti stigli u Novi svijet u 16. stoljeću, nisu primijetili ovo izvanredno piće.
Hernán Cortés i njegova ekipa prepoznali su važnost dokumenta pa su ga odlučili pokazati europskom sudu. Međutim, gorak okus nije se svidio Španjolcima. Počeli su ga mijenjati – izbacili su ljute sastojke i dodali mu šećer i cimet, stvarajući blaži i ugodniji napitak koji je brzo postao naklonjen aristokraciji. Europa je prvi put kušala čokoladu oko 1500. godine, samo u tekućem obliku. Predstavljao je luksuz i obično je bio rezerviran za najbogatije pojedince. Međutim, svaki aspekt industrijske revolucije ovisi o napredovanju procesa industrijalizacije.
Tijekom 19. stoljeća čokolada je doživjela novu eru. Švicarska postaje prva koja je uvela inovacije u poboljšanje proizvodnje. Godine 1828. napredak u procesu ekstrakcije kakao maslaca omogućio je povećanu proizvodnju. Značajna prekretnica dogodila se 1875. godine kada su Daniel Peter i Henri Nestlé surađivali na stvaranju prve mliječne čokolade, u koju je uključeno i korištenje mlijeka u prahu. Ova inovacija promijenila je okus, teksturu i oblik čokolade, koja sada ima oblik čvrstog deserta. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća istaknuti proizvođači poput Cadburyja, Hersheya i Marsa preuzeli su čokoladu kao globalnu industriju. Preko njih je slatka poslastica koja je prije bila rezervirana za elitu postala dostupna svima – u više oblika: pločice, pereci, kreme, pića.
