Advertisement - Oglasi

Na Balkanu trenutno imamo novi toplotni talas i temperature se penju i do 40 stepeni Celzijusa a meteorlozi upozoravaju građane da izbjegavaju izlazak na otvorenom bez velike potrebe.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Toplinski udar najteža je posljedica previsokih temperatura, kaže poznati kardiokirurg prof. dr. Miljko Ristić, ovo stanje karakterizira nizak krvni tlak, što dovodi do toga da mozak ima manje krvi nego što je potrebno. Toplinski udar je ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva hitnu pomoć liječnika jer je opasno po život. Točnije, naše tijelo obično održava temperaturu od 37,5 stupnjeva Celzijevih, bilo da je usred toplinskog vala ili snježne oluje. To je temperatura našeg tijela na kojoj je naviklo funkcionirati.

  • Međutim, kako se živa u termometru povećava, tijelo mora uložiti više napora da održi svoju unutarnju temperaturu. Ovo se može činiti očiglednim, ali zapravo počinje vršiti značajan pritisak na tijelo – a što su temperature više, tijelo više pati. Ako je temperatura tijela iznad 40 stupnjeva Celzijevih, ono se ne može ohladiti i možemo doživjeti toplinski udar, a to je smrtonosno.

Simptomi toplotnog udara su: Tjelesna temperatura viša od 40°C. Promijenjeno mentalno stanje ili ponašanje – zbunjenost, nemir, umor, delirij ili čak koma Problemi s disanjem – brzi i plitki udisaji – Ubrzan puls Crvena, topla i suha koža koja se može osjetiti, ali ponekad je i vlažna. Mučnina i povraćanje – najčešći znak iscrpljujuća glavobolja Bol u mišićima shutterstock-2019924101.jpg Fotografija: Shutterstock Toplinski udar izazivaju 2 glavna uzroka. Klasični toplinski udar: Prvenstveno pogađa starije osobe, kronične bolesnike ili mlađe osobe, osobito tijekom izrazito toplih dana.

Toplinski udar uslijed napora: Prvenstveno pogađa ljude koji sudjeluju u fizičkim aktivnostima koje su i mučne i vlažne, poput sportaša ili radnika na otvorenom. Koja je vaša hitna akcija ako mislite da imate toplinski udar? Odmah nazovite hitnu pomoć. Premjestite osobu u zaštićeni prostor ili u prostoriju s niskom temperaturom, sklonite je sa sunca ili iz toplog okruženja što je prije moguće. Poštujte pojedinca: koristite sve dostupne metode hlađenja, kao što su hladni oblozi, mokri ručnici ili ventilatori.

Ako je moguće, stavite osobu u kadu s hladnom (ali ne ledenom) vodom. hidratacija: Ako je pojedinac svjestan svoje sposobnosti da pije i dajte mu osvježavajuća pića koja nisu na bazi alkohola ili kofeina. srce.jpg Fotografija: Shutterstock Kako toplinski udar može dovesti do srčanog udara? One krvne žile koje su otvorene dovode do nižeg krvnog tlaka i uzrokuju da srce radi jače i brže se kreće kako bi krv tekla kroz tijelo. To može dovesti do blagih simptoma poput svrbeža, osipa izazvanog toplinom ili otečenih stopala, krvne žile se počinju opuštati. Međutim, ako je krvni tlak prenizak, organi će primati nedovoljno krvi i povećava se rizik od srčanog udara.

Osim toga, znojenjem tijelo gubi vodu i sol, a najvažnije je da se mijenja omjer te dvije tvari u tijelu. Kako se znoj rasipa, dramatično se povećava toplina prisutna na koži. To, u kombinaciji sa sniženim krvnim tlakom, može dovesti do iscrpljenosti toplinom. Znakovi su: vrtoglavica mučnina padajući u nesvijest zbunjenost Bol u mišićima glavobolje obilno znojenje umor Ako krvni tlak previše padne, povećava se vjerojatnost srčanog udara. Toplinski udar je najpogubnija posljedica previsokih temperatura, može biti smrtonosan, a naš ugledni kardiokirurg prof. dr. Miljko Ristić objašnjava da je karakterizira nizak krvni tlak, što automatski uzrokuje nedostatak krvi u mozgu.

– Ovisno o vremenu, poput temperature, naše tijelo će povećati ili smanjiti krvne žile. Pri visokim temperaturama povećavaju se krvne žile, pojačano je znojenje, a tada će i krvni tlak često biti ispod normale. Termalni šok je posebno karakteriziran smanjenjem tlaka. Automatski mozak nema dovoljno krvi, nekako se koprca, vrti se u glavi, a pacijent se osjeća tromo, bezvoljno i ima ubrzan rad srca. To je uobičajeno u velikim gradovima, u središnjim regijama, a temperatura je viša jer se griju zidovi i asfalt. Svatko tko ispoljava ove simptome trebao bi sjesti u obližnji restoran ili na klupu i popiti sladoled ili osvježavajuće piće – kaže prof. dr. Miljko Ristić. Za osobu koja je doživjela toplinski udar najvažnije je mijenjati položaj i podizati noge te piti dovoljno tekućine.

Nasuprot tome, nužan je i pregled liječnika. – Nesvjestica je posljedica niskog krvnog tlaka i nedovoljne vaskularizacije mozga. Podizanjem nogu povećava se volumen krvi koja putuje prema središnjem živčanom sustavu, a to je najočitiji porast inteligencije. Čak i ako pacijent povrati, važno mu je dati određenu količinu tekućine, na primjer. vode, te ga dovesti u ordinaciju na EKG kod prof. dr. Ristić.

PREUZMITE BESPLATNO!

KNJIGA SA RECEPTIMA ⋆

Upiši svoj email i preuzmi BESPLATNU knjigu s receptima! Uživaj u jednostavnim i ukusnim jelima koja će osvojiti tvoje najdraže.

Jednim klikom preuzmi knjigu s najboljim receptima!

Preporučujemo