Način naše ishrane ima direktan uticaj na naše zdravlje i svi znaju da je potrebno konzumirati što više povrća i žitarica. Kada je u pitanju meso na meniju je najčešće piletina.
Vodeći uzrok smrti u našoj zemlji su bolesti srca, a smatra se da prehrana ima značajan utjecaj na zdravlje srčanog mišića te je uključena u održavanje zdravlja krvnih žila i normalnog tlaka. Učinkovita prehrana potiče dugovječnost, ali u pogledu namirnica koje bi trebalo izbaciti iz prehrane postoje brojne zablude u tom pogledu. Tajna zdrave prehrane nije u tome da si zabranjujete hranu koju ne želite, već da budete umjereni u konzumaciji i, što je najvažnije, da vodite računa o podrijetlu i sastavu hrane koju konzumirate.
- Jedna od najčešćih zabluda je da meso šteti zdravlju srca, točnije crveno meso koje je sve popularnije među ljudima koji žele poboljšati svoju prehranu. “Meso se ne smatra nezdravim za srce, niti je proizvod od mesa. Kada govorimo o štetnosti, mislimo na dodatak dodataka mesnim prerađevinama i obradu mesa na visokim temperaturama, kao i na podrijetlo mesa koje konzumiramo. Ostali bitni faktori o kojima treba voditi računa su podrijetlo svih ostalih namirnica, pa tako i povrća”, kaže kardiologinja i specijalistica interne medicine dr. Snežana Bašić.
Osim toga, nema štetne hrane koja se može konzumirati, jer se sva hrana konzumira u umjerenim količinama i odgovarajućeg podrijetla, npr. pravilnog sastava. To je korisno za tijelo. Naše tijelo dobiva sve potrebne stvari iz hrane, uključujući proteine i masti dobivene iz mesa. Sama hrana neće utjecati na tijelo, već otrovni sastojci u njoj. Nemam problema s konzumiranjem mesa, pogotovo crvenog mesa, ali uživam i u starijem mesu poput svinjetine i junetine kojima nedostaje hormona.
Ovo meso je vitalno za ljudski organizam, a za mlade je najbolja janjetina i jaretina, kaže dr. Bašić. S druge strane, liječnica priznaje da je pobornica piletine u prehrani, ne samo zbog srca, već i zbog imuniteta. GMO piletina nije korisna za srce. “Danas je piletina genetski promijenjeni organizam koji priroda nije selekcionirala. Piletina je prvenstveno genetski promijenjena da ima veće grudi, što nije u omjeru ostatka piletine. Prije se piletini najviše uzimalo meso od bataka i karabina, a sada je to sve bijelo meso. To je sasvim druga hrana koja se, nažalost, unosi u organizam. u većini slučajeva kod djece koja zbog toga ranije ulaze u pubertet, kaže dr. Bašić za portal Mondo.
Komentirao je kako je primarni problem genetski modificirana hrana, no na tržištu je velika količina GMO hrane, uključujući dječje mlijeko i GMO soju. Objašnjava da su promjene na krvnim žilama i upale prvenstveno uzrokovane hormonskom neravnotežom te da konzumacija genetski modificirane hrane uzrokuje te promjene. Svaki dodatni hormon smatra se toksinom, pa ako hormone unosite hranom, oštetit ćete svoje krvne žile, rekao je liječnik. Ovi čimbenici, zajedno s kvalitetom hrane koju konzumiramo, važni su za zdravlje našeg tijela, uključujući onečišćenje zraka koje utječe na našu okolinu. Gazirana voda nije korisna.
Kada je riječ o pićima koja su štetna za zdravlje srca, Bašić navodi da su sva gazirana pića štetna za srce, a da su veće količine alkohola svakako štetne. – Male količine alkohola, što je otprilike jedna do dvije čašice alkoholnog pića, blagotvorno djeluju na organizam i pospješuju cirkulaciju, no alkohol u prekomjernom unosu štetno djeluje na srčani mišić, kaže liječnica. Njezin prijedlog je uzimanje prirodnog koenzima K10, koji je najkorisniji za srce jer opskrbljuje kisikom mitohondrije, stanične organele u mišićima, što omogućuje da se srce hrani ovim pristupom.
Liječnici smatraju da je gazirana voda štetna, ali i pretjerana količina, zakiseljuje tijelo. „Ugljični dioksid dobiven iz vode s pjenušavom kvalitetom iznimno je štetan. Sve vrste gaziranih voda djeluju kiselo na organizam, kiselost krvi utječe na krvne žile i srce, kao i na cijeli organizam. Karcinomi su upravo uzrokovani povećanom kiselošću i smanjenjem koncentracije kisika. Svaka kiselost smanjuje količinu kisika u krvi, a povećava količinu CO2, kaže dr. Bašić.
