Mandarine viđamo u prodavnicama tokom jeseni i svi im se obradujemo jer su jako ukusne i osvježavajuće, ali i zdrave. Danas vam otkrivamo za koga baš i nisu tako zdrave.
- Mandarine su u zimskim mjesecima gotovo neizostavan dio svakodnevne ishrane – njihova slatko-kisela svježina, lakoća ljuštenja i povoljna cijena čine ih idealnim izborom za užinu kod kuće, u školi ili na poslu.
Često se smatraju savršeno zdravom namirnicom, ali kao i kod svake hrane, i kod njih postoji granica između koristi i potencijalne štete. Iako su bogate vitaminima i vlagom, njihova česta i neumerena konzumacija može izazvati probleme kod određenih osoba, posebno onih s osjetljivijim zdravstvenim stanjima.
Nutritivno, mandarine su izuzetno vrijedne. Pripadaju porodici agruma i izuzetno su bogate vitaminom C, koji jača imunitet i pomaže organizmu da se lakše bori protiv sezonskih infekcija. Takođe sadrže vitamine B kompleksa, koji su ključni za energetski metabolizam i zdrav živčani sistem, te manje količine vitamina D i K, kalcija i magnezija.
- Vlakna u mandarinama pomažu u regulaciji probave i stvaraju osjećaj sitosti, dok ih visok sadržaj vode čini korisnim za hidrataciju – posebno zimi, kada ljudi često piju manje tekućine.
Međutim, iza njihovog prirodnog okusa krije se i značajan sadržaj fruktoze – voćnog šećera. Iako nije riječ o rafinisanom šećeru, prekomjerna količina fruktoze može opteretiti jetru i utjecati na stabilnost nivoa glukoze u krvi. Zato nutricionisti savjetuju da se dnevni unos ograniči na dva do tri ploda, posebno kod osoba s dijabetesom, pretilošću ili poremećajima metabolizma.
Kada se mandarine jedu uz druge voće, slatkiše ili sokove, lako se premaši preporučena doza prirodnog šećera, što može imati negativnih posljedica. Dodatna opreznost potrebna je i zbog prisustva kiselina. One daju mandarinama karakterističnu svježinu, ali mogu iritirati sluznicu želuca, pogotovo kod osoba koje već pate od gastritisa, žgaravice ili refuksa.
- Konzumacija mandarina na prazan želudac posebno je rizična, jer kiseline tada neposredno djeluju na želučano tkivo. Mnogo je bezbjednije jesti ih nakon glavnog obroka ili u kombinaciji s drugim namirnicama koje ublažavaju njihovu kiselost.
Što se tiče vremena konzumacije, mandarine su odličan izbor za večernju užinu – laganog su probavnog opterećenja i ne doprinose nagomilavanju težine, pod uvjetom da se ne pretjeruje. Njihov okus dobro se uklapa i u voćne salate, lagane dezerte, a neki ih čak koriste i u slanim jelima za dodatak kiselosti.
Posebnu pažnju trebaju posvetiti osobe s bolestima jetre, dijabetesom i dijagnosticiranim probavnim tegobama. Takođe, kod djece je preporučljivo ograničiti unos, jer prevelika količina može izazvati proljeve, nadutost ili kožne iritacije. Na kraju, mandarine su odličan dio zimske ishrane – ali samo ako se jedu svjesno. Njihova dostupnost i ukus ne smiju dovesti do automatske, nekontrolisane konzumacije.
Pravi odnos prema hrani znači prilagoditi unos vlastitim potrebama, slušati signale tijela i razumjeti da čak i najzdravija namirnica može postati problem kad se prekorači mjera. Upravo u toj umerenosti krije se ključ za zdravlje koje dolazi iz prirode – a ne iz pretjeranosti.
