U današnjem svijetu kada je način života jako ubrzan svi se nalazimo pod stresom u manjoj ili većoj mjeri bili toga svjesni ili ne. Evo šta je o tome govorio poznati doktor.
Stres je neizbježan dio života, a kako se nosimo s njim može imati velik utjecaj na naše zdravlje i dobrobit. Često čujemo kako stres ima loš učinak na naš organizam, ali rijetko razmišljamo o tome što se zapravo događa unutar nas kada smo pod stresom. U pravilu, stres nije samo emocionalni, već i fizički proces koji pokreće cijeli niz reakcija u tijelu.
Na primjer, kada smo pod stresom, naš mozak šalje signal nadbubrežnim žlijezdama koje počinju lučiti stresne hormone poput adrenalina i kortizola. Ti hormoni imaju različite učinke na tijelo, a jedan od najvažnijih je povećanje krvnog tlaka, ubrzan rad srca, te ubrzavanje metabolizma. No, dugotrajni stres može biti izuzetno štetan za zdravlje.
Kada su hormoni stresa u pitanju, oni imaju određene fiziološke učinke na tijelo koji mogu biti štetni. Na primjer, povišena razina adrenalina može povećati nivo šećera u krvi, povećati kolesterol, a također može imati utjecaj na imunitet, pa čak izazvati povećanje upalnih markera u tijelu. Ako stres postane kroničan, povećava rizik od razvoja ozbiljnih zdravstvenih problema poput srčanih bolesti, moždanog udara i drugih kardiovaskularnih problema. Dugotrajni stres može također negativno utjecati na krvne žile, uzrokujući povećanje krvnog tlaka i smanjenje protoka krvi. Ove promjene mogu oštetiti krvne žile i dovesti do dugoročnih problema s cirkulacijom.
- Nažalost, stres postaje sveprisutna pojava u društvu. U današnjem užurbanom načinu života, mnogi ljudi se suočavaju s velikim opterećenjem na poslu, u obitelji ili čak u društvenim odnosima. No, važno je razumjeti da nije svaki stres štetan, već je ključna razlika između pozitivnog i negativnog stresa. Pozitivni stres, poznat i kao eustres, javlja se kada se suočimo s izazovima i novim prilikama koje motiviraju našu produktivnost. Na primjer, osobe koje rade u profesijama koje zahtijevaju visoke standarde i rokove, poput menadžera ili vođa timova, mogu osjetiti stres koji ih motivira da bolje obavljaju svoj posao. Za ove osobe, stres može biti pozitivan poticaj koji povećava njihovu motivaciju i produktivnost.
Međutim, postoji i negativni stres, poznat kao distres, koji se javlja kada ljudi nisu u stanju nositi se s izazovima ili se osjećaju preopterećeni. Ove osobe mogu osjećati da nemaju kontrolu nad svojim životom, što povećava osjećaj tjeskobe i napetosti. Osobe koje se suočavaju s dugotrajnim stresom zbog obiteljskih problema, financijskih teškoća ili nezadovoljstva u životu često doživljavaju ozbiljan psihološki i fizički stres koji može dovesti do različitih zdravstvenih problema.
Jedan od najzanimljivijih aspekata stresa je način na koji različite osobe reagiraju na stresne situacije. Na primjer, dvije osobe mogu se suočiti s istim stresorom, ali njihova reakcija na stres može biti potpuno različita. Osobe koje uživaju u svojim poslovima i koje rade nešto što voliš obično ne doživljavaju stres kao negativnu stvar. Za njih, izazovi su prilike za osobni rast, a stres koji proizlazi iz tih izazova zapravo može povećati osjećaj postignuća. Za te osobe, rad može biti izvor ispunjenja, a stres se smatra pozitivnim jer ih gura naprijed. To je tipični primjer osobe A, koja voli raditi i koja se, bez obzira na stres, osjeća motiviranom i produktivnom.
S druge strane, postoje osobe koje ne uživaju u svom poslu, koje se ne osjećaju motiviranim, te im stres izazvan obvezama može biti pretežak. Ove osobe često osjećaju da su pod velikim pritiskom jer nemaju emocionalnu povezanost s onim što rade, a stres postaje teret. Mnoge žene koje balansiraju između obiteljskih obveza i posla često osjećaju da im je život ispunjen stresom, a to može dovesti do negativnih posljedica na njihovo zdravlje. Nažalost, one koje nisu sretne s onim što rade, mogu osjećati da je stres gotovo nemoguće izbjeći, jer im svakodnevne obveze donose previše napetosti.
Zanimljivo je da su istraživanja pokazala kako ljudi s različitim reakcijama na stres imaju različite zdravstvene ishode. Osobe koje su stalno pod stresom, bilo zbog posla, obitelji ili drugih faktora, podložniji su razvoju kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije i drugih ozbiljnih zdravstvenih problema. S druge strane, osobe koje uspijevaju zadržati pozitivan stav, čak i u stresnim situacijama, imaju bolje šanse za očuvanje zdravlja i smanjenje negativnih učinaka stresa na tijelo.
Jedan od ključnih faktora za smanjenje stresa je svijest o vlastitim granicama i sposobnost prepoznavanja znakova kada je tijelo pod velikim stresom. Rano prepoznavanje simptoma stresa, poput nesanice, glavobolje, umora ili razdražljivosti, može pomoći u preventivnim mjerama. Na primjer, tehnike opuštanja kao što su duboko disanje, meditacija, joga ili jednostavno uzimanje vremena za sebe mogu pomoći u smanjenju negativnih učinaka stresa. Dobar način za smanjenje stresa također je fizička aktivnost, jer vježbanje potiče lučenje endorfina, hormona koji poboljšavaju raspoloženje i smanjuju stres.
Konačno, važno je zapamtiti da stres nije uvijek negativan. U malim dozama, stres može biti motivirajući faktor koji nas gura prema našim ciljevima. Međutim, dugotrajni i neregulirani stres može imati ozbiljne posljedice na naše zdravlje, pa je stoga ključno razviti zdrav odnos prema stresu i naučiti kako ga upravljati. Korištenje strategija za smanjenje stresa, poput fizičke aktivnosti, relaksacije i svijesti o vlastitim granicama, može pomoći u održavanju zdravlja i općeg blagostanja.
