Demencija je teška i neizlječiva bolest koja pogađa uglavnom pripadniek starije generacije ali ima jako veliki uticaj i na sve njima bliske osobe. O ovoj temi saznajte detaljnije u nastavku.

Ispitujemo najnovija otkrića Lancet komisije iz 2024., skupine od 27 vodećih stručnjaka za demenciju diljem svijeta. Oni tvrde da bi se otprilike polovica slučajeva demencije mogla izbjeći ili ublažiti rješavanjem specifičnih čimbenika koji se mogu spriječiti tijekom djetinjstva i tijekom života. Nedavna studija identificira 14 kritičnih čimbenika povezanih s razvojem demencije, uključujući dodatne nedavne dodatke poput visokog kolesterola i gubitka vida. Informacije sugeriraju da bi rješavanje ovih čimbenika moglo spriječiti ili odgoditi do 45 posto slučajeva demencije, što se posebno odnosi na pojedince s jakom genetskom sklonošću.
- Stručnjaci preporučuju da ljudi ostanu fizički zdravi i sudjeluju u aktivnostima koje stimuliraju mozak tijekom srednje dobi i nakon toga kako bi se smanjio rizik od kognitivnog pada. Autor izvješća, profesor Gill Livingston, napominje da dob ne bi trebala biti zabrinjavajuća, sve dok poduzmete nešto i razvijete zdravo ponašanje koje će vam produljiti život bez demencije. Ti čimbenici koji se mogu promijeniti uključuju visoki krvni tlak, dijabetes, pretilost, nedostatak tjelesne aktivnosti, pretjeranu konzumaciju alkohola, pušenje, ozljedu glave, gubitak sluha, zagađenje okoliša, depresiju, kao i društvene i obrazovne čimbenike poput nižeg obrazovanja i ranijeg gubitka vida.
Fizički čimbenici poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa i pretilosti mogu uzrokovati sužavanje ili začepljenje arterija, što sprječava krv da dopre do mozga i uzrokuje njegovo zatajenje. Pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola izravno utječu na mozak, dok ozljede glave izravno utječu na kognitivne sposobnosti. Od posebnog su interesa novi podaci koji ukazuju na visok LDL kolesterol kao značajan uzrok demencije. Prethodno nije bilo dovoljno dokaza koji bi poduprli vezu između razine “dobrog” i “lošeg” kolesterola u srednjim godinama, međutim, sada postoji značajna povezanost između ove dvije razine i rizika od kognitivnog pada.
Lancet sugerira da je 7% slučajeva demencije uzrokovano nakupljanjem plaka u arterijama. Još jedna nova komponenta izvješća je dodatak gubitka vida kao uzroka rizika. Osim toga, problemi sa sluhom prepoznati su kao uzrok rizika. Kako sazrijevamo, smanjenje ovih senzornih sposobnosti može dovesti do zbunjenosti i otežane obrade informacija, što može pridonijeti kognitivnom padu. Procjenjuje se da je oko 2% slučajeva demencije uzrokovano neriješenim problemima s vidom kod starijih osoba. Izvješće također opisuje povezanost između onečišćenja zraka i bolesti srca, kao i kognitivnog gubitka, iako je smanjenje izloženosti ovom riziku za pojedince često teško.
Međutim, stručnjaci preporučuju osobne radnje poput izbjegavanja korištenja peći na drva ili ugljen, i umjesto toga ostanak unutra tijekom dana s lošom kvalitetom zraka. Depresija i društvena izolacija također utječu na rizik od demencije mijenjajući ponašanje poput smanjene tjelesne aktivnosti, loše prehrane, povećane konzumacije alkohola, nedovoljno sna i nedostatka mentalne stimulacije. Obrazovanje ima značajan utjecaj na otpornost mozga. Kvaliteta ranog obrazovanja povezana je s povećanom neuralnom stabilnošću, što povećava vjerojatnost izbjegavanja bolesti koje dovode do demencije.
Dodatno, stalna praksa učenja i mentalnih aktivnosti tijekom srednje dobi promiče zaštitu kognitivnih funkcija, što uključuje aktivnosti poput učenja novih jezika ili bavljenje izazovnim interesima. Livingston savjetuje da je ključno početi usvajati zdrave navike u odrasloj dobi, poput redovite tjelovježbe i pravilne prehrane, jer te navike postavljaju temelje za zdraviji život u kasnijim godinama i smanjuju mogućnost razvoja demencije. Izvješće također sadrži praktične prijedloge za vlade i pojedince. To uključuje osiguranje kvalitete obrazovanja za djecu, pružanje slušnih pomagala osobama s oštećenjem sluha, kontrolu razine LDL kolesterola u srednjim godinama i trenutno liječenje gubitka vida.
Također predlaže učinkovito liječenje depresije, korištenje zaštitnih rubova tijekom sporta, stvaranje društvenih veza i poduzimanje koraka za smanjenje onečišćenja zraka. Smanjenje stope pušenja oštrim mjerama poput kontrole cijena i zabrana, kao i smanjenje količine šećera i soli u hrani također je značajno u smanjenju rizika od demencije. U konačnici, svaka osoba može izabrati da bude što je moguće zdravija, a da istovremeno očuva svoju mentalnu oštrinu što je duže moguće.