Mnogo ljudi koristi svoje godišnj eodmore za odlazak na ljetovanje na neku morsku destinaciju a posljednjih ogdina je Tunis jako interesantan Balkancima jer je cijena prihvatljiva.
Predstavljam vam zadivljujuću priču koja potječe iz Tunisa, a ispričao ju je vlasnik lokalnog kafića, gospodin po imenu Naufel. Ova je priča izazvala smijeh kod mnogih i ilustrirala osebujnu i familijarnu prirodu pojedinaca iz bivše Jugoslavije, koji su često okarakterizirani kao topli, otvoreni i direktni, s velikim cijenjenjem hrane, pića i glazbe. Iako ih svijet uglavnom percipira kao temperamentne, Naufel je uočio brojne suptilne razlike među raznim narodima Balkana koje često ostaju neprepoznate.
- Tijekom svog mandata u turističkoj četvrti, Naufel je njegovao iznimnu vještinu identificiranja posjetitelja iz raznih balkanskih naroda. Tvrdi da po ponašanju, izgledu i stilu komunikacije može točno razlikovati Srbe, Hrvate, Bosance, pa čak i Slovence. Jednom prilikom, dok je razgovarao s novinarom, prepoznao je Srbina i ljubazno ga pozvao da sjedne. Na primjedbu gosta o izostanku soka od šljiva, Naufel je odgovorio grohotom u smijeh, priznajući naklonost koju mnogi pojedinci iz tog kraja gaje upravo prema tom okusu. Zatim je udobno počeo dijeliti svoje uvide u kulture bivše Jugoslavije, prenoseći i toplinu i empatiju.
Prema njegovom mišljenju, Srpkinje su najprivlačnije, a posebno ističe njihove velike oči i tamniji ton kože, za koje smatra da stvaraju zadivljujući kontrast i privlačnost. Što se Hrvata tiče, istaknuo je njihov čest visok stas i pokoju pjegicu, a posebno je pohvalio njihovu rukometašnu snagu, što je osobina koju uočava kod sportaša koji često posjećuju njegov kafić. Lagano je primijetio da su Slovenci “niži i nešto krupniji” te djeluju ozbiljnije u odnosu na druge.
Kada je govorio o Bosancima, Naufelov osmijeh bio je nepogrešiv; s očitom naklonošću primijetio je njihov entuzijazam za hranom, često naručivanje više nego što mogu pojesti, što tumači kao jasan pokazatelj njihove sposobnosti da uživaju u životu. Uz svoja iskustva na Balkanu, Naufel je susreo niz drugih kultura. Izražava posebnu fascinaciju Rusima, koje doživljava kao različite od ostatka Europe, naglašavajući značajnu kulturnu podjelu između istočnih i zapadnih društava.
Naufel napominje da Balkan za njega ima poseban šarm, jer odiše pozitivnom energijom i rijetko ostavlja negativan dojam. Njegove su primjedbe o posjetiteljima iz Bugarske bile posebno duhovite; po dolasku dvaju autobusa bugarskih turista ostao je zatečen njihovom atraktivnošću i šarmom. Šalio se da mu je to očito zbog bugarskog podrijetla njegove majke, za koje tvrdi da može prepoznati lijepo lice. Govoreći o Talijanima, osvrnuo se na njihovu modernost, stil i ljepotu, ali je također primijetio da su skloni pretjeranom naglasku na vanjski izgled, povremeno nauštrb dubljeg sadržaja.
Oxfordska studija naglašava povezanost između konzumacije crvenog mesa i povećanog rizika od raka debelog crijeva. Istraživanje je obuhvatilo gotovo 475.000 pojedinaca, otkrivši da čak i minimalne količine prerađenog mesa, poput jedne kriške slanine dnevno, povećavaju rizik za 20%. Statistički gledano, među 10.000 pojedinaca koji konzumiraju 21 gram crvenog mesa svaki dan, njih 40 će vjerojatno oboljeti, dok se taj broj penje na 48 za one koji unose 76 grama.
Stručnjaci savjetuju da se konzumacija mesa ograniči na najviše 70 grama dnevno, posebice jer sve veći broj organizacija upozorava na dugoročne zdravstvene implikacije. Ovi prijedlozi javljaju se tijekom razdoblja povećanja svijesti o zdravoj prehrani, osobito u nacijama u kojima je meso kroz povijest imalo značajno mjesto u prehrani. Iako se Naufelova naracija i znanstvena otkrića mogu činiti potpuno različitima, oni zajedno ilustriraju zamršene veze između kulture, identiteta i zdravlja na načine koji su često iznenađujući.
Uobičajeni stereotipi o različitim skupinama, koje često smatramo trivijalnim, povremeno služe kao podsjetnici na duboku međupovezanost koja postoji među nama, unatoč našim prividnim razlikama. Narativ koji proizlazi iz Tunisa služi kao dirljiv podsjetnik da prepoznavanje i prihvaćanje različitosti potiče toplinu i prijateljstvo, dok istovremeno naglašava važnost brige o sebi kroz pažljiv izbor prehrane i načina života. Daleki ugostitelj priznaje i cijeni balkanske narode, slavljene zbog svoje bogate povijesti i privlačnosti, što naglašava ideju da ljudske veze nadilaze geografske i kulturne granice. U konačnici, svaka kultura daje svoju posebnost, a zajednička razmjena iskustava nas obogaćuje, čineći nas prijemčivijima za svijet.
