Advertisement - Oglasi

Ljeto je godišnje doba kada se većina nas trudi da što više vremena provede u prirodi, ali tamo vrebaju i neke opasnosti kojih trebamo biti svjesni. Danas govorimo o biljci koju nikako ne trebate dirati.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Ministarstvo zaštite životne sredine, u saradnji sa JP „Srbijašume”, Zavodom za zaštitu bilja i životne sredine i Zavodom za zaštitu prirode Srbije, pokrenulo je napore za rešavanje invazivnih alohtone vrste Heracleum sosnovski u regionu Pančevačkog rita, saopštilo je danas Ministarstvo. Po završetku kartiranja vrste koju je sproveo Zavod za zaštitu prirode Srbije u saradnji sa Zavodom za zaštitu bilja i životnu sredinu, započela je početna faza iskorenjivanja ove vrste sa identifikovanih područja. JP „Srbijašume”, nekadašnji operater katastarskih parcela, mehanizacijom je očistio oko 80 odsto područja gde se ova vrsta nalazi.

Što ovu biljku čini opasnom? Kako se navodi u saopštenju, ovo predstavlja početnu fazu suzbijanja u cilju regulacije širenja na susjedne regije prije formiranja plodova, što se očekuje početkom ove godine zbog klimatskih uvjeta. Heracleum sosnovskii, koji se obično naziva kiseljak Sosnovski ili džinovska svinjska noga, je invazivna vrsta koja potiče sa Kavkaza i postaje sve zastupljenija na našim prostorima. Ovaj član porodice šaša ima potencijal da postigne visinu i do pet metara, velikim sa belim cvetovima prečnik do pola metra i stabilnosti koja može biti debela kao krak.

Prisustvo furanokumarina, koji su kemijska jedinjenja, čini ovu biljku posebno opasnom. Kada ova jedinjenja dođu u kontakt sa kožom i naknadno budu izložena sunčevoj svjetlosti, mogu dovesti do teških opekotina, plikova i tamnih fleka koje mogu trajati nekoliko mjeseci. Interakcija sa ovom biljkom može zahtijevati bolničko liječenje, posebno za djecu koja, nesvjesna njene opasnosti, može se dodirnuti iz radoznalosti.

  • Kiseljak Sosnovski, sa svojim brzim širenjem duž plovnih puteva i saobraćajnica, ne samo da potkopava autohtone biljne vrste i predstavlja opasnost za poljoprivrednu praksu, već predstavlja i rizik za zdravlje ljudi i životinja. Ako ga posmatrate, uzdržite se od uklanjanja golim rukama. U slučaju kontakta sa kožom, odmah očistite zahvaćeno područje sapunom i vodom i zaštitite ga od sunčeve svjetlosti. U brojnim zemljama vađenje ove biljke obavljaju isključivo obučeni stručnjaci, jer nepravilnim rukovanjem može doći do ozbiljnih povreda.

Bonus tekst:

Smokve, plod stabla smokve, povijesno su se smatrale simbolima plodnosti i obilja, što potječe iz drevnih civilizacija. Njihov osebujni okus, zdravstvene prednosti i kulturološka važnost čine ih ključnima ne samo u prehrambenoj praksi, već i kao žarišne točke u brojnim legendama i mitovima. Ovaj esej ima za cilj ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene prednosti i kulturni značaj smokava, naglašavajući njihovu važnost u ljudskom postojanju kroz vrijeme. Podrijetlo i povijest smokava može se pratiti u Aziji, posebno u regijama Bliskog istoka i jugozapadne Azije.

Ovo voće je poznato od početka ranih civilizacija i bilo je prisutno u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu. Rimljani su smokve smatrali afrodizijakom, dok su ih Egipćani koristili u ljekovite svrhe. Konkretno, smokve se spominju u Bibliji iu brojnim religijskim i filozofskim okvirima, gdje predstavljaju život, mudrost i duhovno prosvjetljenje. Na primjer, budistički tekstovi sugeriraju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod stabla smokve. Nutritivno gledano, smokve su izuzetno blagotvorno voće, obiluje vlaknima, vitaminima i mineralima.

Očaravajuća slatkoća smokava može se pripisati njihovoj visokoj koncentraciji prirodnih šećera, a također osiguravaju značajnu količinu kalija, koji je ključan za održavanje zdravog kardiovaskularnog i krvožilnog sustava. Nadalje, smokve su važan izvor vitamina K, neophodnog za održavanje zdravlja kostiju, zajedno s vitaminom B6, koji ima ulogu u kognitivnoj funkciji i podržava imunološki sustav. Istaknuta značajka smokava je njihov značajan sadržaj vlakana; konzumacija samo pet smokava srednje veličine može donijeti oko 20% preporučenog dnevnog unosa vlakana, čime se poboljšava probava i snižava razina kolesterola.

PREUZMITE BESPLATNO!

KNJIGA SA RECEPTIMA ⋆

Upiši svoj email i preuzmi BESPLATNU knjigu s receptima! Uživaj u jednostavnim i ukusnim jelima koja će osvojiti tvoje najdraže.

Jednim klikom preuzmi knjigu s najboljim receptima!

Preporučujemo