Penjati se uz stepenice je ljudima postalo naporno jer se manje krećemo, jedemo nezdravo i samo koristimo liftove i putujemo automobilima. Danas vam otkrivamo koji vam vitamin možda fali ako se ne umijete popeti lako uz stepenice, što je posebno problem ako ste relativno mlada osoba.
- Živimo u vremenu u kojem se sve više ljudi oslanja na udobnost – vozi se automobilom čak i na kratke udaljenosti, koristi se lift umjesto stepenica, a fizička aktivnost postaje sve rjeđa.
Takav način života, iako praktičan, ima ozbiljne posljedice po zdravlje, posebno po mišiće, kosti i opću kondiciju. Upravo u ovakvom kontekstu ogromnu ulogu igra vitamin D – vitamin koji naše tijelo uglavnom proizvodi pod uticajem sunčeve svjetlosti, a čiji nedostatak može ostati neprimijećen sve dok ne dovede do ozbiljnijih problema.
Nedostatak vitamina D teško je prepoznati u ranoj fazi, jer se simptomi često ispoljavaju kao blagi umor, loše raspoloženje ili povremena bol u kostima i zglobovima – stanja koja mnogi pripisuju stresu ili starenju. Međutim, ako se pojavljuju bolovi u kostima, posebno kod osoba koje rijetko izlaze na sunce ili žive u sjevernijim krajevima gdje je zimska sunčeva svjetlost slaba, potrebno je uraditi laboratorijski test.
Normalne vrijednosti vitamina D kreću se od 75 do 150 nanomola po litru (ili 30–60 ng/mL, u zavisnosti od laboratorija), a sve ispod toga smatra se nedostatkom. Kako vrijeme prolazi, a nivo vitamina D ostaje nizak, pojavljuju se ozbiljniji simptomi: mišićna slabost, teškoća u ustajanju s poda, penjanju uz stepenice ili nošenju i najlakših tereta.
Kod starijih osoba, posebno žena u menopauzi, to značajno povećava rizik od prijeloma. Nije riječ samo o očiglednim slomovima koji zahtijevaju gips, već i o mikrofrakturama – sitnim pukotinama u kostima kralježnice, ruku ili nogu koje ostaju neprimijećene mjesecima, ali postepeno oslabljuju koštani sistem i povećavaju vjerovatnoću ozbiljnih povreda.
- Da bi se spriječio nedostatak, najprirodaniji način je svakodnevno izlaganje suncu – dovoljno je 10–15 minuta dnevno provesti na otvorenom, bez sunčane naočale i uz minimalnu zaštitu od sunca, kako bi koža mogla sintetizirati vitamin D.
U slučaju da to nije moguće – zbog bolesti, invaliditeta ili geografske lokacije – preporučuje se uzimanje dodataka vitamina D, posebno pod nadzorom liječnika. Osobe s hroničnim bolestima, poput dijabetesa, hipertenzije ili plućnih oboljenja, posebno su osjetljive na posljedice nedostatka ovog vitamina, jer on utiče na imunitet, upalu i opću otpornost organizma.
U istom kontekstu zdravlja, važno je spomenuti i negativan uticaj dugog sjedenja ispred ekrana na oči. Iako vježbe za oči ne mogu izliječiti stanja poput katarakte ili makularne degeneracije, one mogu značajno smanjiti simptome digitalnog umora – suhoću očiju, zamagljen vid, glavobolje i osećaj pritiska.
- Jedna jednostavna vježba uključuje fokusiranje na prst postavljen blizu lica, zatim postepeno pomicanje pogleda prema udaljenim predmetima i vraćanje fokusa natrag. Ova tehnika opušta očne mišiće, poboljšava cirkulaciju i smanjuje napetost.
Dakle, zdravlje ne počinje tek u ordinaciji, već u svakodnevnim navikama: izlaskom na sunce, hodanjem umjesto vožnje, penjanjem stepenicama i pažljivim odnosom prema svom tijelu. Vitamin D, iako često zanemaren, ključan je za kosti, mišiće, imunitet i opću vitalnost – a njegova dovoljna razina može biti razlika između pasivnog starenja i aktivnog, ispunjenog života.
