Znojenje je prirodan proces živog organizma jer na taj način naše tijelo izbacuje toksine i samo reguliše temperaturu. Međutim ukoliko se stalno znojite bez jasnog uzroka potrebno je posjetiti ljekara.
Što predstavlja prekomjerno znojenje? U određenim slučajevima to može ukazivati na prikriveni ozbiljan poremećaj u tijelu. Sekundarna hiperhidroza ne potječe od kože ili znojnih žlijezda, već proizlazi iz dubljeg medicinskog problema. Kada se tijelo počne prekomjerno znojiti zbog poremećenih unutarnjih procesa, to je pokazatelj da nešto ne funkcionira kako treba. Kako bi se učinkovito riješio ovaj simptom, bitno je razumjeti temeljne uzroke. Sekundarna hiperhidroza ima tendenciju biti sustavna i opsežna, za razliku od primarne hiperhidroze, koja se obično manifestira na lokaliziranim područjima kao što su dlanovi, tabani ili ispod pazuha.
- Kod sekundarne hiperhidroze znojenje je općenito rašireno i može se pojaviti u bilo koje doba dana ili noći, neovisno o vanjskoj temperaturi ili razini fizičkog napora. Ovdje je predstavljeno nekoliko najčešćih stanja koja mogu dovesti do ovog posebnog oblika znojenja. Dijabetes i neuropatija. Dijabetes je dugotrajni metabolički poremećaj koji utječe na upravljanje razinama glukoze u krvi. Glukoza služi kao glavni izvor energije za stanice, dok inzulin djeluje kao hormon koji olakšava njezin prijenos iz krvotoka u te stanice. Ovo stanje nastaje ili zbog kvara u proizvodnji inzulina ili smanjene reakcije stanica na inzulin, što dovodi do povišene razine šećera u krvi, stanja poznatog kao hiperglikemija.
Kronična hiperglikemija može dovesti do oštećenja živčanog sustava, stanja poznatog kao dijabetička neuropatija. Kada su živci oštećeni, oni mogu izgubiti sposobnost učinkovite regulacije znojenja, potencijalno uzrokujući iznenadno i prekomjerno znojenje, osobito noću ili tijekom epizoda hipoglikemije—definirane kao smanjenje razine šećera u krvi. Ova autonomna disregulacija često se opaža kod osoba s produljenim dijabetesom. Infekcije poput endokarditisa Endokarditis se odnosi na upalu unutarnje ovojnice srca, primarno uzrokovanu bakterijskom infekcijom, iako je moguća i prisutnost virusa ili gljivica.
Osobe koje pate od ovog stanja često pokazuju simptome uključujući vrućicu, umor i, vrlo često, noćno znojenje. Za borbu protiv infekcije tijelo uključuje imunološki sustav, što dovodi do povećanja proizvodnje citokina i povišenja tjelesne temperature. Posljedično, znojenje služi kao mehanizam za regulaciju temperature. U slučajevima kroničnih infekcija, ovaj simptom može trajati tjednima, što ga čini značajnim dijagnostičkim pokazateljem. Poremećaji štitnjače – hipertireoza Štitnjača igra ključnu ulogu u reguliranju bitnih funkcija, uključujući metabolizam, rad srca, tjelesnu temperaturu i razinu energije.
Kada ova žlijezda postane preaktivna, što rezultira stanjem koje se naziva hipertireoza, dolazi do ubrzanja svih metaboličkih procesa. Kao rezultat pojačanog metabolizma i povećane proizvodnje topline, tijelo kompenzira povećanjem znojenja kako bi reguliralo svoju temperaturu. Ovo znojenje može biti dosta izraženo i javlja se neovisno o vanjskim čimbenicima. Osobe s dijagnosticiranom hipertireozom mogu se dodatno susresti sa simptomima kao što su tjeskoba, ubrzani otkucaji srca, gubitak težine i drhtavica. Srčana insuficijencija i nakupljanje tekućine Zatajenje srca nastaje kada srčani mišić ne može učinkovito pumpati krv.
Ova neučinkovitost rezultira zatajenjem cirkulacije i nakupljanjem tekućine u plućima, nogama i raznim drugim dijelovima tijela. Jedan mehanizam koji tijelo koristi za uklanjanje viška tekućine je proces znojenja. Otok, poznat kao edem, zajedno s osjećajem gušenja, često se javlja uz prekomjerno znojenje, osobito tijekom noći. Nadalje, promjene u ravnoteži tekućine i elektrolita dodatno opterećuju termoregulacijski sustav. Nervoza i psihosomatsko znojenje Na tjelesne funkcije značajno utječe mentalno zdravlje.
Prevalentan i vidljivo uočljiv simptom kod osoba koje pate od anksioznih poremećaja je znojenje. Aktivacija simpatičkog živčanog sustava, potaknuta stresom i tjeskobom, pokreće kaskadu fizioloških odgovora, uključujući ubrzan rad srca, plitko disanje, napetost mišića i pojačano znojenje. Kod onoga što se naziva anksiozna hiperhidroza, znojenje se odvija čak i bez tjelesne aktivnosti ili povišene temperature. Ovaj fenomen predstavlja nenamjernu, automatsku reakciju tijela na percipiranu unutarnju prijetnju. Hormonalne fluktuacije povezane s početkom menopauze.
Menopauza uvodi niz hormonalnih promjena koje mogu dovesti do značajnih fizičkih manifestacija, kao što su valovi vrućine i noćno znojenje. S padom razine estrogena, smanjuje se sposobnost tijela da regulira temperaturu. Takve promjene mogu dovesti do naglih epizoda valunga i jakog znojenja, koji se često javljaju tijekom noći, čime se prekida san i značajno utječe na ukupnu kvalitetu života. Kod nekih žena ovaj simptom može trajati mjesecima ili čak godinama nakon završetka zadnje menstruacije.
