Srčani problemi su veliki u današnjem svijetu – lošije se živi, klima se promjenila, manje se krećemo, stres, zagađenje sa svih strana, loše prehrambene navike i slično su glavni uzroci.
- Mnogi ljudi danas pogrešno vjeruju da im internet omogućava da zamijene stručnu medicinsku pomoć, pa se često sami dijagnosticiraju i liječe na osnovu onoga što pročitaju online.
Takav pristup može biti izuzetno opasan, posebno kada je u pitanju ozbiljan simptom poput boli u prsima. Iako se često misli da je takva bol posljedica stresa, žgaravice ili preumora, liječnici hitne pomoći upozoravaju da takvo razmišljanje može koštati života. Mnogi pacijenti, umjesto da potraže pomoć, pokušavaju sami smanjiti bol uzimanjem lijekova koji su djelovali drugim osobama, ne shvatajući da takvi lijekovi u kritičnim situacijama mogu ubrzati pogoršanje stanja.
Bol u prsima nije uvijek dramatična, probadajuća i očigledna. Često se javlja kao osjećaj pritiska, težine ili peckanja u sredini prsnog koša, a može se širiti u ruku, vrat, čeljust ili leđa. Upravo zbog te nejasnoće, ljudi često misle da se radi o manjem problemu i pokušavaju ga “riješiti” sami – što je, prema liječnicima, najgora moguća greška.
- Posebno je opasno uzimanje sedativa, alkohola ili jakih analgetika bez prethodne stručne procjene. Takve tvari mogu zamaskirati simptome, usporiti tjelesne reakcije i dovesti do brzog kolapsa, posebno ako je u pitanju srčani udar.
Alkohol, iako mnogi misle da “smiruje”, zapravo širi krvne žile, snižava krvni pritisak i povećava rizik od ozbiljnih aritmija, posebno u kombinaciji s infarktom. Liječnica hitne službe ističe da je svaka minuta ključna – svako odgađanje poziva za pomoć povećava rizik od trajnog oštećenja srca ili smrti. Ako se simptomi prikriju lijekovima, gubi se dragocjeno vrijeme u kom se još može spasiti život.
Srčani udari više ne pogađaju isključivo starije osobe – sve češće se javljaju i kod mladih ljudi, čak i onih bez poznatih kardiovaskularnih problema, jer su izloženi stresu, lošoj ishrani, pušenju i nedostatku sna. Žene posebno često ne prepoznaju simptome – umjesto klasične boli u prsima, mogu osjetiti mučninu, kratkoću daha, ekstremni umor, bol u leđima ili čeljusti.
Zbog toga često kasne s traženjem pomoći, što dodatno povećava rizik. Liječnica naglašava da prevencija počinje znanjem: ljudi moraju znati da nikada ne treba samostalno uzimati bilo kakve lijekove pri jakoj, neobjašnjivoj boli u prsima. Umjesto toga, treba odmah prestati s aktivnostima, zauzeti polusjedeći položaj, ostati smiren i pozvati hitnu pomoć.
- Psihološki faktor takođe igra veliku ulogu – mnogi, posebno muškarci, izbjegavaju traženje pomoći iz straha da neće izgledati dovoljno “jaki”. Međutim, bol u prsima nije situacija za dokazivanje hrabrosti, već za odgovorno reagovanje.
Liječnica je svjedočila brojnim slučajevima kada su pacijenti popili alkohol ili sedative prije dolaska hitne pomoći, vjerujući da će se smiriti – a neki od tih slučajeva završili su fatalno. Oživljavanje nije čarobno rješenje – zahtijeva da tijelo bude u stanju da odgovori na intervenciju. Ako su vitalne funkcije već narušene neprimjerenim tretmanom, čak i najbrža pomoć može doći prekasno.
Zato je poruka jasna: bol u prsima je crvena zastavica. Nema mjesta za nagađanja, eksperimentisanje ili čekanje da “prođe”. Pravi korak nije uzimanje pilule ili čaše pića, već poziv stručnjacima. Svaki trenutak, svaki otkucaj srca – može biti razlika između života i smrti.
