Kada banka propadne, ekonomske posljedice odjekuju daleko izvan financijskog sektora, utječući na širu populaciju. To dovodi do neizvjesnosti oko sudbine depozita i kredita građana, tada se postavlja pitanje šta se događa sa novcem koji su građani položili u banku? A što je s kreditima koje su podigli u banci?
Uprkos optimističnom uvjerenju zajmoprimaca da će ih propast banke osloboditi dugova, stvarnost je svakako drugačija. Ostale obaveze, nažalost, neće nestati s kolapsom banke. U skladu sa Zakonom o stečaju i likvidaciji Republike Srbije nedospjela potraživanja dospjevaju odmah po pokretanju stečajnog postupka.
Na dan otvaranja stečaja, sve obveze zajma, uključujući iznos glavnice i kamate, dospijevaju i plaćaju zajmoprimac.Prema riječima jednog bankara, u malo vjerojatnom slučaju potpunog bankrota banke, štednju štiti i jamči država te se stoga vraća. Zajmovi se, međutim, ne bi otpisivali, već bi se prenosili na novog vlasnika i u skladu s tim morali bi se otplatiti.
Kada je banka u financijskim poteškoćama, uobičajeno je da je ili preuzme druga banka ili je zamijeni nova. Time se osigurava mogućnost otplate dok država rješava svoje obveze prema štednji.Banke u Europi trenutno doživljavaju pad, a dionice su pale za čak 25 posto. Trgovanje na burzama zaustavljeno je za nekoliko banaka, što je izazvalo buru među investitorima koji su u panici.
Bankarski sektor i financijsko tržište u Europi započeli su dan u stanju previranja nakon burnog vikenda. Na europskim burzama zabilježen je snažan pad gotovo svih akcija, pri čemu je paneuropski indeks Stoxx 600 zabilježio pad od 2,6 posto, FTSE 100 za 2,29 posto, a frankfurtski DAX pao je za 2,7 posto. Nasuprot tome, azijska tržišta i njihovi indeksi uživali su u plodnoj noći, zajedno s “Wall Streetom”. Dionice banaka doživjele su značajan skok nakon burnog vikenda. Ostatak teksta možete pročitati ovdje.
