Advertisement - Oglasi

Nakon šezdesete godine svakodnevna higijena često traži više pažnje nego ranije, jer se mijenjaju koža, vlažnost tijela, pokretljivost i navike koje su nekada bile jednostavne. Iako većina ljudi nastavlja redovno voditi računa o ličnoj čistoći, neki dijelovi tijela lako ostaju po strani, a upravo tu se najčešće javljaju neugodan miris, iritacije i sitne tegobe koje narušavaju udobnost.

Posebna pažnja najčešće je potrebna usnoj šupljini, nosu, pazusima, stopalima, pupku i kožnim naborima. U svim tim zonama vlaga, naslage ili trenje mogu ostati neprimijećeni, naročito ako je čovjeku teže da se saginje, duže stoji ili detaljno pregleda sopstveno tijelo. Zbog toga se nakon određene životne dobi ne mijenja samo rutina, nego i način na koji se ona mora prilagoditi stvarnim potrebama organizma.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Važno je i to da neugodan tjelesni miris nije uvijek znak loše higijene. Na njega mogu utjecati lijekovi, ishrana, pojačano znojenje, infekcije i različita zdravstvena stanja. S druge strane, pretjerano korištenje sapuna, parfema ili agresivnih sredstava ponekad može napraviti više štete nego koristi, posebno ako je koža već suha i osjetljiva.

Starenje ne mijenja samo izgled kože, nego i njenu sposobnost da zadrži vlagu i zaštitne masnoće. Kod nekih osoba smanjuje se i lučenje pljuvačke, dok druge sve teže obavljaju radnje koje su ranije bile rutinske. Zato je korisno razviti jednostavnu, ali dosljednu njegu koja uključuje nježno čišćenje, pažljivo sušenje i povremeno pregledanje osjetljivih dijelova tijela.

Usna šupljina i nos: mala područja, velike posljedice

Pranje zuba jeste osnova oralne higijene, ali ono samo po sebi nije dovoljno ako se zanemare jezik, desni, prostor između zuba i zubne proteze. Upravo se na tim mjestima zadržavaju ostaci hrane i bakterijske naslage, što može dovesti do lošeg zadaha i drugih problema. Kod osoba sa smanjenim lučenjem pljuvačke rizik je još veći, jer pljuvačka inače pomaže da se ostatci hrane prirodno isperu.

Suha usta ne treba automatski pripisivati godinama. Takvo stanje može biti povezano s pojedinim lijekovima ili zdravstvenim tegobama, a posljedice nisu zanemarive: može se povećati rizik od karijesa, pojaviti nelagoda i otežano gutanje. Zato se preporučuje pranje zuba dva puta dnevno pastom s fluoridom, kao i redovno čišćenje međuzubnih prostora. Jezik je najbolje nježno očistiti odgovarajućom četkicom ili strugačem, bez jakog pritiska.

Ako loš zadah traje uprkos pravilnoj njezi, koristan je stomatološki pregled. Uzrok može biti u desnima, zubima, protezi ili smanjenom lučenju pljuvačke, a takav problem se često ne može riješiti samo češćim pranjem. Slično vrijedi i za nosnu šupljinu, koja u zimskim mjesecima posebno strada zbog suhog zraka u grijanim prostorijama. Sluznica tada može postati suha, osjetljiva i nadražena, uz osjećaj peckanja, začepljenosti ili stvaranje suhih naslaga.

Pri tome treba izbjegavati guranje štapića i drugih predmeta duboko u nos, jer se tako lako oštećuje osjetljiva sluznica. Fiziološki sprejevi mogu pomoći u ublažavanju suhoće, ali trajne tegobe uvijek zaslužuju pažnju, posebno kada se ne povlače same od sebe.

Pazusi, stopala i mjesta gdje se vlaga zadržava

Pazusi su prirodno područje na kojem se zadržavaju znoj i vlaga, a neugodan miris nastaje kada mikroorganizmi na koži razgrađuju sastojke znoja. Razlike među ljudima postoje, ali osnovna njega ostaje jednostavna: redovno pranje blagim sredstvom i temeljito sušenje. Kod osjetljive kože agresivni sapuni, grubo ribanje i preparati koji izazivaju peckanje često samo pogoršavaju stanje.

Dezodoransi mogu ublažiti miris, a antiperspiranti smanjiti znojenje, ali nijedan od njih ne zamjenjuje pranje. Takođe, bolne kvržice, ranice, iscjedak ili crvenilo koje ne prolazi ne treba ignorisati niti pokušavati rješavati agresivnim kućnim postupcima. Kada se pojave takve promjene, potrebna je stručna procjena.

Stopala su još jedno mjesto koje se često nedovoljno pregleda. Zatvorena obuća, trenje i vlaga stvaraju uslove za iritacije, neprijatan miris i gljivične infekcije, posebno između prstiju. Pranje mlakom vodom, nježno sušenje prostora između prstiju, redovno mijenjanje čarapa i udobna obuća predstavljaju osnovu svakodnevne brige. Suha koža stopala može se njegovati hidratantnom kremom, ali se uglavnom savjetuje da se krema ne nanosi između prstiju, gdje dodatna vlaga može napraviti problem.

Takav oprez važan je i za osobe s lošijom cirkulacijom ili smanjenim osjetom. Promjene boje kože, pukotine, otok i nove ranice ne bi smjele ostati neprimijećene, jer pravovremeno prepoznavanje problema može biti važnije od izbora bilo kojeg kozmetičkog sredstva za njegu.

Pupak, kožni nabori i rutina koja se lako prilagođava

Pupak je lako previdjeti tokom tuširanja, iako se u njemu mogu zadržavati znoj, odumrle ćelije kože, sitna vlakna odjeće i ostaci sapuna. Kod osoba s dubljim pupkom to može dovesti do neugodnog mirisa ili blage iritacije. Dovoljno je pažljivo oprati to područje blagim sredstvom i vodom, a potom ga nježno osušiti. Oštri predmeti i snažno trljanje nisu preporučeni.

Sličnu pažnju zaslužuju i kožni nabori, jer stalni dodir kože, toplota i vlaga mogu stvoriti uslove za intertrigo, stanje koje se prepoznaje po crvenilu, svrbežu, peckanju i osjetljivosti. Najvažnije je održavati područje čistim i suhim bez pretjeranog ribanja. Nakon pranja kožu je bolje osušiti nježnim tapkanjem peškirom, naročito na teško dostupnim mjestima.

Ako se crvenilo stalno vraća, širi ili postaje bolno, potrebno je provjeriti postoji li infekcija ili drugo kožno oboljenje. Nije uvijek dobro samoinicijativno posezati za različitim kremama, posebno kada uzrok promjene nije poznat. Pojedini preparati mogu privremeno prikriti simptome ili dodatno nadražiti kožu, pa je oprez često korisniji od brzog rješenja.

Strpljiv razgovor i prilagođena rutina često znače više od požurivanja ili kritike. Mnogi ljudi ne zapostavljaju higijenu iz nemara, nego zato što im tijelo više ne dozvoljava isti raspon pokreta ili istu lakoću u obavljanju svakodnevnih radnji. Zbog toga je najkorisnije birati jednostavne navike koje se mogu održati bez napora i bez suvišnog opterećenja.

Blaga sredstva, umjerena temperatura vode i pažljivo sušenje često su bolji izbor od snažnih preparata i prečestog ribanja. Na taj način čuva se zaštitna funkcija kože, a istovremeno se smanjuje mogućnost da neugodan miris, suhoća ili iritacija postanu svakodnevni problem. Redovna njega nakon šezdesete godine zato nije pitanje složenih postupaka, nego pametnog prilagođavanja.

Pažnja usmjerena na usnu šupljinu, nos, pazuhe, stopala, pupak i kožne nabore može pomoći da se na vrijeme primijete promjene koje bi inače ostale skrivene. Kada se higijenske navike usklade s mogućnostima tijela, manja je vjerovatnoća da će se razviti nelagoda koja dugo traje i lako se vraća.

PREUZMITE BESPLATNO!

⋆ KNJIGA SA RECEPTIMA ⋆

Upiši svoj email i preuzmi BESPLATNU knjigu s receptima! Uživaj u jednostavnim i ukusnim jelima koja će osvojiti tvoje najdraže.

Jednim klikom preuzmi knjigu s najboljim receptima!

Preporučujemo