Danas nam donosimo koristan savjet o jednoj čestoj grešci koju mnogi vlasnici kuća prave prilikom slaganja ogrjevnog drveta pred početak zime. Iako se odlaganje cjepanica neposredno uz fasadu čini praktičnim rješenjem, takva navika može doprinijeti zadržavanju vlage i postepenom oštećenju vanjskih zidova. Upravo se s takvim problemom suočio jedan vlasnik kuće.
Godinama je slagao drva uz kuću, a onda se pojavila vlaga: Stručnjak upozorio na grešku koju mnogi prave pred zimu
Slaganje ogrjevnog drveta uz fasadu kuće mnogima izgleda kao jednostavno i praktično rješenje, posebno kada se približi sezona grijanja. Međutim, takva navika može usporiti sušenje vanjskih zidova i doprinijeti zadržavanju vlage. Na mogući problem ukazuje slučaj vlasnika koji je približno tri kubika drva ostavio neposredno uz kuću, a nakon dvije zime primijetio vlažne tragove u unutrašnjosti. Stručnjak kojeg je pozvao tokom pregleda posebno je obratio pažnju na naslagane cjepanice i nedostatak prostora za strujanje zraka između njih i fasade.
Priprema ogrjeva važan je dio jesenskih obaveza u domaćinstvima koja koriste peći i kotlove na drva. Cjepanice se nabavljaju, cijepaju i slažu mjesecima prije početka najvećih hladnoća, a vlasnici nastoje pronaći mjesto na kojem će biti zaštićene od padavina i lako dostupne.
Zid kuće često se nameće kao najjednostavniji izbor. Nema potrebe za dodatnim objektom, ogrjev se nalazi blizu ulaza, a njegovo unošenje tokom snijega i niskih temperatura postaje znatno lakše. Upravo zbog tih prednosti mnogi zanemaruju pitanje može li velika gomila drveta utjecati na stanje fasade.
Vanjski zidovi stalno su izloženi vremenskim promjenama. Kiša, snijeg, kondenzacija i vlaga iz okolnog zraka mogu privremeno navlažiti njihovu površinu, zbog čega je važno da postoji mogućnost prirodnog sušenja. Kada su cjepanice gusto naslagane neposredno uz zid, kretanje zraka na tom dijelu može biti znatno ograničeno.
Takav raspored ne znači da će svaka kuća razviti problem s vlagom. Međutim, može stvoriti nepovoljne uslove, naročito na mjestima koja su već izložena čestim padavinama, slabom osunčavanju ili drugim izvorima vlaženja.
Tri kubika drva stajala su uz fasadu dvije zime
Prema primjeru koji prenosi Dnevno.hr, jedan vlasnik kuće tokom oktobra odlučio je pripremljeni ogrjev odložiti neposredno uz vanjski zid. Radilo se o približno tri kubika drveta, što je bila dovoljno velika količina da prekrije značajan dio površine fasade.
Cjepanice su bile složene tako da između gomile i zida gotovo nije bilo slobodnog prostora. Vlasniku je takav raspored vjerovatno odgovarao zbog praktičnosti, a u početku nije primjećivao ništa što bi ukazivalo na problem.
Drva su na tom mjestu ostala tokom dvije zimske sezone. Tek nakon što su se u unutrašnjosti kuće pojavili tragovi vlage, vlasnik je odlučio zatražiti stručnu pomoć.
Tokom pregleda stručnjak je uočio naslagani ogrjev i upozorio na nedovoljno provjetravanje dijela zida koji se nalazio iza njega. Cjepanice su zaklanjale fasadu, pa se vlažna površina mogla sušiti sporije nego ostatak vanjskog zida.
Takvo opažanje samo po sebi ne dokazuje da je drvo bilo jedini uzrok unutrašnje vlage. Za pouzdano utvrđivanje problema potrebno je razmotriti i stanje hidroizolacije, eventualna oštećenja fasade, prodor padavina i druge moguće izvore vlaženja.
VAŽAN TRENUTAK
Nakon dvije zime vlasnik je primijetio vlagu u kući, a stručnjak je među mogućim nepovoljnim okolnostima izdvojio ogrjev naslonjen na fasadu. Zbog guste gomile gotovo nije bilo prostora za cirkulaciju zraka, što je moglo otežati sušenje vanjskog zida.
Poseban problem predstavlja činjenica da naslagana drva mogu prikriti promjene na fasadi. Dok gomila stoji uz objekat, teško je pregledati dio zida koji se nalazi iza nje. Manja oštećenja završnog sloja, promjene boje ili vlažne mrlje mogu ostati neprimijećeni.
Kada se cjepanice konačno uklone, vlasnik ponekad tek tada dobije priliku da detaljno provjeri stanje površine. Zbog toga redovno održavanje kuće podrazumijeva i mogućnost pristupa vanjskim zidovima, posebno nakon dugih kišnih perioda.
Zašto je razmak između drveta i zida važniji nego što izgleda
Pri skladištenju ogrjeva potrebno je voditi računa o dva odvojena pitanja: zaštiti kuće od dugotrajnog zadržavanja vlage i stvaranju uslova za pravilno sušenje samog drveta. Oba zahtijevaju dovoljno slobodnog prostora kroz koji može prolaziti zrak.
Kada je drvo naslonjeno na fasadu, jedan dio zida ostaje zaklonjen, a kretanje zraka u tom prostoru postaje slabije. Poslije padavina vlaga se zbog toga može duže zadržavati, naročito u hladnijem dijelu godine kada su uslovi za isušivanje ionako nepovoljniji.
U pojedinim praktičnim preporukama navodi se razmak od najmanje deset centimetara između cjepanica i zida. Ipak, tu udaljenost ne treba smatrati univerzalnom garancijom da neće biti problema. Veći razmak obično omogućava bolje provjetravanje, dok je za dugoročno skladištenje sigurnije izabrati odvojeno, namjenski uređeno mjesto.
Posebno je važno da se ogrjev ne prislanja na dijelove fasade koji već pokazuju znakove oštećenja ili vlaženja. Gomila može otežati uočavanje promjena, a time i pravovremeno utvrđivanje njihovog uzroka.
Vlasnici kuća trebaju obratiti pažnju i na unutrašnju stranu zidova. Tamne mrlje, promjene na boji, ljuštenje maltera i pojava plijesni mogu ukazivati na problem s vlagom, ali se na osnovu tih znakova ne može uvijek zaključiti odakle ona dolazi.
Ako se takve promjene ponavljaju, potrebno je pregledati konkretan objekat, umjesto pretpostaviti da će samo premještanje drveta riješiti sve poteškoće. Uklanjanje gomile može poboljšati provjetravanje, ali ne otklanja druge eventualne uzroke prodora ili nakupljanja vlage.
Pravilno odlaganje ogrjeva istovremeno omogućava lakši pristup fasadi radi čišćenja, pregleda i održavanja. To je prednost koju mnogi primijete tek kada se pojavi potreba za popravkom.
Drvo koje se ne osuši dovoljno troši više energije tokom sagorijevanja
Pored mogućeg utjecaja na kuću, način skladištenja važan je i zbog kvaliteta ogrjeva. Svježe posječeno drvo sadrži znatnu količinu vode, zbog čega ga je potrebno sušiti prije korištenja u peći ili kaminu.
Brzina sušenja zavisi od vrste drveta, njegove debljine, početne vlažnosti, vremenskih prilika i uslova na mjestu gdje je odloženo. Dobro strujanje zraka omogućava da se vlaga postepeno oslobađa iz cjepanica.
Ako je drvo gusto naslagano na slabo provjetrenom mjestu, taj proces može trajati duže. Isto se može dogoditi kada se gomila potpuno omota nepropusnom ceradom koja onemogućava izlazak vlage.
Za učinkovito loženje uglavnom se preporučuje ogrjev sa sadržajem vlage do približno 20 posto. Takvo drvo lakše postiže odgovarajuće uslove sagorijevanja i daje više korisne toplote nego cjepanice koje sadrže previše vode.
Kada se u ložište ubaci vlažno drvo, dio energije troši se na zagrijavanje i isparavanje vode. Posljedica može biti slabije grijanje, otežano paljenje, više dima i povećano stvaranje naslaga u dimovodnom sistemu.
To znači da nepravilno skladištenje može utjecati i na udobnost i na ekonomičnost grijanja. Domaćinstvo može potrošiti više drveta kako bi postiglo željenu temperaturu, iako je problem dijelom povezan s njegovom nedovoljnom osušenosti.
PRAKTIČAN SAVJET
Ogrjev je najbolje slagati na čvrstu, uzdignutu podlogu, na mjestu koje je dobro provjetreno i udaljeno od fasade. Gornju površinu gomile treba zaštititi od kiše i snijega, dok bočne strane trebaju ostati dovoljno otvorene da zrak slobodno prolazi između cjepanica.
Pri izboru mjesta treba misliti i na vlagu koja dolazi iz tla. Cjepanice položene neposredno na zemlju mogu ostati izložene vlažnoj podlozi, posebno tokom jeseni, zime i ranog proljeća.
Za odvajanje ogrjeva od tla mogu se koristiti odgovarajuće palete, grede ili metalni nosači. Važno je da konstrukcija bude stabilna i sposobna izdržati težinu naslaganog drveta, ali i da omogući provjetravanje s donje strane.
Kako organizovati prostor za drva bez nepotrebnog rizika za fasadu
Posebno spremište nije neophodno u svakom domaćinstvu, ali dobro osmišljeno mjesto za ogrjev može znatno olakšati njegovu pripremu i čuvanje. Najvažnije je da drva budu zaštićena od direktnih padavina, a da se pritom ne spriječi prirodno provjetravanje.
Jedna od čestih grešaka jeste potpuno prekrivanje gomile ceradom. Iako tako drvo može ostati zaštićeno od kiše, nepropusni materijal koji zatvara i bočne strane može usporiti izlazak vlage i stvoriti nepovoljne uslove za sušenje.
Bolje rješenje je zaštititi gornji dio drveta, a sa strane ostaviti dovoljno otvorenog prostora. Sličan princip može se primijeniti i kod izrade jednostavnog drvenog spremišta, pod uslovom da njegova konstrukcija omogućava cirkulaciju zraka.
Važno je i kako se cjepanice slažu. Potpuno zbijena gomila otežava provjetravanje, dok pažljivo slaganje na odgovarajućoj podlozi može stvoriti povoljnije uslove za sušenje i održavanje drveta.
Mjesto za ogrjev treba biti izabrano tako da se do njega može pristupiti tokom cijele zime. Međutim, praktičnost ne bi trebala biti jedini kriterij. Nekoliko dodatnih koraka prilikom unošenja drveta može biti prihvatljivije rješenje od dugotrajnog zaklanjanja velikog dijela fasade.
Primjer kuće u kojoj su se nakon dvije zime pojavili tragovi vlage pokazuje koliko posljedice naizgled bezazlene navike mogu ostati skrivene. Drva su vlasniku bila pri ruci, ali je prostor iza njih ostao gotovo bez provjetravanja i mogućnosti redovnog pregleda.
Premještanje cjepanica, podizanje ogrjeva od tla i omogućavanje slobodnog strujanja zraka jednostavni su koraci koji mogu poboljšati uslove skladištenja. Ako se na zidovima već pojavila vlaga, takve mjere treba pratiti pregledom i utvrđivanjem stvarnog uzroka problema.
Priprema za hladne mjesece zato ne završava nabavkom dovoljne količine drveta. Jednako je važno gdje će ono stajati narednih mjeseci, koliko će biti izloženo vlazi i hoće li vlasnik moći nesmetano održavati vanjske zidove. Pažljiv raspored ogrjeva može doprinijeti boljem sušenju cjepanica, kvalitetnijem grijanju i očuvanju fasade tokom cijele sezone.
