Slovenija je objavila važne preporuke za građane koje otkrivaju koliko hrane, vode i drugih potrepština treba imati kod kuće u slučaju vanrednih situacija. Na službenom spisku nalaze se tačne količine namirnica koje bi jednoj odrasloj osobi mogle biti potrebne za čak 30 dana bez redovne kupovine. Ove preporuke posebno su privukle pažnju zbog sve češćih razgovora o mogućim krizama.

Slovenija objavila detaljan spisak zaliha za 30 dana: Evo koliko hrane i vode treba imati jedno domaćinstvo

Slovenske službe civilne zaštite objavile su detaljne preporuke o količinama hrane, vode i drugih potrepština koje bi građani trebali osigurati za slučaj dužih prekida u redovnom snabdijevanju. Na službenoj stranici Vlade Slovenije dostupan je spisak namirnica namijenjen jednoj odrasloj osobi za period od 30 dana, kao i posebna uputstva za čuvanje pitke vode. Preporuke su ponovo privukle pažnju nakon medijskog izvještavanja o evropskim pripremama za vanredne okolnosti, ali njihova objava ne predstavlja upozorenje da neposredno prijeti rat ili katastrofa.

Nestanak električne energije, zatvaranje prodavnica ili prekid vodosnabdijevanja situacije su koje mogu ozbiljno poremetiti svakodnevni život. Iako većina domaćinstava podrazumijeva da će osnovne namirnice uvijek biti dostupne, prirodne nepogode i druga vanredna dešavanja mogu privremeno onemogućiti kupovinu, pripremu hrane i korištenje osnovnih usluga.

Upravo zbog takvih okolnosti slovenska Uprava Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje građanima preporučuje pravovremeno stvaranje kućnih zaliha. Cilj nije izazivanje zabrinutosti, nego omogućavanje stanovništvu da određeno vrijeme samostalno zadovoljava osnovne potrebe. Sličan pristup sve više se spominje i na nivou Evropske unije, gdje se naglašava značaj pripravnosti za različite vrste kriza.

O ovoj temi 4. novembra 2026. godine pisao je i slovenski list Slovenske novice, povezujući pitanje kućnih zaliha sa širim evropskim preporukama. Međutim, službeni spisak nije namijenjen samo situacijama povezanima sa sigurnosnim prijetnjama. On se odnosi i na poplave, zemljotrese, ekstremne vremenske prilike te dugotrajne prekide u snabdijevanju hranom, vodom i energijom.

Koliko namirnica treba pripremiti za jednu odraslu osobu?

Na službenom portalu slovenske vlade objavljena je tabela koja prikazuje okvirne količine prehrambenih proizvoda za 30 dana. Spisak obuhvata osnovne žitarice, konzervirano meso i ribu, povrće, voće, mliječne proizvode i druge namirnice koje se mogu čuvati određeno vrijeme. Količine su izračunate za jednu odraslu osobu, a ne za čitavo domaćinstvo.

Prema službenim preporukama, potrebno je osigurati tri kilograma brašna i jednaku količinu krompira. Uz to se navodi 2,5 kilograma integralne tjestenine te dva kilograma riže, ječma ili drugih sličnih žitarica. Takve namirnice mogu predstavljati osnovu različitih obroka, pod uslovom da postoji mogućnost njihove sigurne pripreme.

Na spisku je i kilogram dvopeka, kao i kilogram suhog graha, leće ili soje. Za period od mjesec dana predviđeno je još 200 grama šećera. Riječ je o namirnicama koje se već nalaze u mnogim kuhinjama, ali njihove uobičajene zalihe često nisu dovoljne za duže razdoblje bez mogućnosti kupovine.

Kada su u pitanju mesni proizvodi, preporučuje se 400 grama konzerviranog mesnog umaka, 200 grama mesnih konzervi ili pašteta te 500 grama ribljih konzervi. Dodatno se navodi 200 grama slanine i 300 grama trajnih suhomesnatih proizvoda. Ovakav izbor pokazuje da se pri planiranju uzimaju u obzir proizvodi koji, uz odgovarajuće skladištenje, mogu ostati upotrebljivi duže vrijeme.

Za povrće su predviđene konzerve graška, kukuruza i graha, i to po 500 grama od svake namirnice. Spisak uključuje još pola kilograma kiselog kupusa i 250 grama ukiseljene cikle. Navedeni proizvodi mogu dopuniti obroke sastavljene od žitarica i drugih namirnica koje se čuvaju u kućnim zalihama.

Osim osnovnih namirnica, preporuke uključuju i proizvode koji mogu doprinijeti raznovrsnosti prehrane. Za mjesec dana navode se četiri litre trajnog mlijeka, pola kilograma tvrdog sira, 250 grama maslaca i 150 grama margarina. Mlijeko u prahu može se dodati prema individualnim potrebama.

Predviđena je i jedna litra jestivog ulja, kilogram meda te 500 grama marmelade. Među voćnim proizvodima nalazi se kilogram i po konzerviranog voća ili kompota, uz 600 grama suhog voća. Spisak dopunjava 400 grama orašastih plodova, poput oraha, lješnjaka i badema.

U službenoj tabeli nalaze se i 200 grama čokolade ili kakaa te jednaka količina energetskih pločica. Za pripremu hrane preporučuje se 250 grama jodirane soli i četiri paketića suhog kvasca. Od pića se spominju litra pasteriziranog soka od narandže, dvije litre soka od jabuke i 200 grama instant vitaminskih napitaka, dok se kafa i čaj mogu osigurati prema ličnim navikama.

Deset litara vode sa spiska nije ukupna potrebna zaliha

Jedan od najvažnijih detalja odnosi se na razliku između količine vode navedene u prehrambenoj tabeli i stvarnih potreba u vanrednim okolnostima. U tridesetodnevnom spisku nalazi se deset litara stolne vode, ali slovenske službe posebno naglašavaju da to nije ukupna količina vode potrebna za preživljavanje mjesec dana.

Osim navedene stolne vode, domaćinstvo mora razmišljati o zasebnim zalihama pitke vode za piće, pripremu obroka i osnovnu ličnu higijenu. U slučaju oštećenja vodovodne mreže može doći do prekida isporuke ili zabrane korištenja vode dok se ne utvrdi njena zdravstvena ispravnost.

Prema slovenskim preporukama, tokom prvih dana prirodne ili druge nesreće potrebno je najmanje 7,5 litara pitke vode dnevno po osobi. Takva minimalna opskrba predviđena je samo za ograničen period od najviše dva do tri dana. Nakon toga potrebno je povećati količinu na najmanje 20 litara dnevno, odnosno izuzetno 15 litara u posebnim okolnostima.

Na potrebnu količinu vode utiču temperatura okoline, fizička aktivnost, dob, zdravstveno stanje i određene životne okolnosti. Posebno treba voditi računa o trudnicama, dojiljama i osobama kojima je zbog zdravstvenih razloga potrebno više tečnosti. Domaćinstva koja imaju kućne ljubimce trebaju predvidjeti i njihove potrebe.

Slovenske službe preporučuju čuvanje pitke vode na hladnom mjestu, zaštićenom od sunčeve svjetlosti i izvora toplote. Ambalaža treba ostati neoštećena, a zalihe je potrebno povremeno pregledati i zamijeniti u skladu s rokom trajanja koji je odredio proizvođač.

Nestanak struje mijenja i način pripreme hrane

Priprema kućnih zaliha ne završava kupovinom namirnica. Ako nestane električne energije ili plina, određeni proizvodi možda se neće moći pripremiti na uobičajen način. Zbog toga slovenska Uprava savjetuje da domaćinstva razmišljaju i o odgovarajućoj opremi za kuhanje u vanrednim okolnostima.

Među preporučenim predmetima nalaze se alternativno kuhalo, otvarač za konzerve, osnovno posuđe i pribor za jelo. Ipak, korištenje plinskih kuhala zahtijeva poštivanje sigurnosnih uputstava. Poseban oprez potreban je zbog mogućnosti požara i trovanja ugljenmonoksidom, pa uređaje koji nisu namijenjeni zatvorenim prostorima ne treba koristiti unutar doma.

Problem mogu predstavljati i namirnice koje se čuvaju u frižideru ili zamrzivaču. Ako prekid napajanja potraje, njihova temperatura može porasti i ugroziti sigurnost hrane. Zato je pri sastavljanju rezervnih zaliha važno dati odgovarajuće mjesto proizvodima koji ne zahtijevaju stalno hlađenje.

Osim hrane i vode, službene preporuke obuhvataju pripremu kućne apoteke. Potrebno je imati osnovne lijekove, sredstva za prvu pomoć, gaze, zavoje, flastere, termometar i pribor za dezinfekciju. Osobe koje redovno koriste propisanu terapiju trebaju posebno voditi računa o dostupnosti svojih lijekova.

Za održavanje higijene navode se sapun, šampon, četkice i pasta za zube, toaletni papir, higijenske potrepštine i sredstva za čišćenje. Porodicama s malom djecom potrebne su i pelene, dječija hrana te drugi proizvodi prilagođeni njihovoj dobi. Zalihe treba prilagoditi svakodnevnim potrebama svih članova domaćinstva.

Gotovina, dokumenti i redovna kontrola zaliha

U vanrednim okolnostima mogu nastati poteškoće i s elektronskim plaćanjem. Bankomati, kartični terminali i druge usluge zavise od infrastrukture čiji rad može biti prekinut. Zbog toga slovenske službe savjetuju da građani, prema svojim finansijskim mogućnostima, čuvaju određenu količinu gotovine u novčanicama manjih apoena.

Važne dokumente i dragocjenosti preporučuje se smjestiti u vodootporne i vatrootporne kutije. Korisno je unaprijed pripremiti kopije najvažnijih dokumenata kako bi bile dostupne u slučaju evakuacije. Članovi porodice trebaju biti upoznati s osnovnim postupcima tokom prirodnih nesreća i drugim mogućim vanrednim situacijama.

Za slučaj nestanka električne energije korisno je imati baterijsku lampu, rezervne baterije i radio koji može raditi nezavisno od električne mreže. Preporučuju se i topla odjeća, odgovarajuća obuća, pokrivači te druga oprema koja može biti potrebna u zavisnosti od vrste nesreće.

Posebnu pažnju treba posvetiti skladištenju namirnica. Preporučuje se suh, hladan i tamniji prostor, uz ambalažu koja štiti sadržaj od vlage, insekata i glodara. Hranu ne treba držati zajedno s opasnim hemijskim supstancama, a proizvode je potrebno redovno pregledati.

Praktičan način održavanja zaliha jeste provjera najmanje dva puta godišnje, primjerice prilikom sezonskog pomjeranja sata. Proizvodi kojima se približava rok trajanja mogu se iskoristiti u redovnoj prehrani i zamijeniti novim. Time se smanjuje nepotrebno bacanje hrane, a zalihe ostaju spremne za upotrebu.

Širi evropski okvir ovih preporuka povezan je sa strategijom pripravnosti koju je Evropska komisija predstavila 26. marta 2025. godine. Među njenim ciljevima nalazi se razvoj smjernica koje bi stanovništvu omogućile samostalno zadovoljavanje osnovnih potreba tokom najmanje 72 sata kriznih okolnosti.

Slovenski tridesetodnevni spisak predstavlja detaljniji primjer planiranja prehrambenih zaliha, dok se evropski cilj od 72 sata odnosi na početnu samostalnost u vanrednoj situaciji. Nijedna od ovih preporuka ne znači da je određena katastrofa neizbježna ili neposredno očekivana.

Priprema se može prilagoditi prostoru, finansijskim mogućnostima i potrebama porodice. Najvažnije je da hrana, voda, lijekovi i osnovna oprema budu dostupni kada redovno snabdijevanje nije moguće, uz redovno obnavljanje proizvoda i praćenje uputstava nadležnih službi. Detaljan pregled namirnica i preporuka objavljen je na službenoj stranici Vlade Republike Slovenije.