O kokošijim jajima se dugo polemisalo da li su zdrava ili ne. Fitnes trener Nikola Vejnović odlučio je da sprovede neobičan eksperiment na sopstvenom tijelu, a rezultati su izazvali veliko interesovanje javnosti. Tokom samo 10 dana pojeo je čak 300 jaja, želeći da provjeri kako će tolika količina ove namirnice uticati na njegovo zdravlje, krvnu sliku i nivo holesterola.
Pojeo 300 jaja za samo 10 dana, a zatim uradio analize krvi: Rezultati su pokazali promjene koje nije očekivao
Fitnes trener i jutjuber Nikola Vejnović odlučio je provjeriti kako će njegovo tijelo reagovati na nesvakidašnji eksperiment u kojem je tokom deset dana planirao pojesti čak 300 jaja. Prije početka izazova uradio je laboratorijske analize kako bi ih kasnije mogao uporediti s rezultatima nakon završetka eksperimenta. Njegov poduhvat pratilo je više od 150.000 ljudi na Instagramu, a posebnu pažnju izazvalo je pitanje kako će tolika količina jaja uticati na holesterol i ostale krvne parametre. Tokom izazova primijetio je određene promjene u svom organizmu, dok su završne analize pokazale razlike u nekoliko važnih vrijednosti. Iako je Nikola i ranije svakodnevno konzumirao jaja, priznao je da mu ovako ekstreman način ishrane nije uvijek prijao.
Jaja su godinama među namirnicama o kojima se vode brojne rasprave kada je riječ o zdravoj ishrani. S jedne strane, predstavljaju pristupačan izvor proteina, vitamina i minerala, dok se s druge često postavlja pitanje njihovog uticaja na nivo holesterola u krvi. Upravo zbog različitih mišljenja, mnogi nisu sigurni koliko jaja mogu redovno jesti.
Za osobe koje se bave sportom i redovno treniraju, jaja su čest dio jelovnika. Njihova nutritivna vrijednost i mogućnost pripreme na različite načine čine ih praktičnim izborom za doručak ili neki drugi obrok. Međutim, uobičajena konzumacija nekoliko jaja i unos čak trideset komada dnevno predstavljaju potpuno različite prehrambene navike.
Nikola Vejnović odlučio je upravo tu razliku ispitati na vlastitom primjeru. Nabavio je 300 jaja i postavio sebi cilj da ih potroši tokom deset uzastopnih dana, prateći pritom kako se osjeća i šta se događa s njegovim laboratorijskim rezultatima.
Kako je izgledao eksperiment sa 300 jaja?
Prije početka izazova Nikola je odlučio provjeriti zdravstvene parametre koji bi mu omogućili poređenje stanja prije i poslije promjene ishrane. Osim kompletne krvne slike, interesovali su ga holesterol i polni hormoni, jer je želio vidjeti hoće li se njihove vrijednosti promijeniti nakon deset dana.
Za razliku od osoba koje jaja jedu povremeno, ovaj fitnes trener već je imao naviku da ih redovno uključuje u ishranu. Kako je sam naveo, njegov uobičajeni dnevni unos kretao se između pet i osam jaja. Zbog toga je smatrao da njegovo tijelo već ima određeno iskustvo s ishranom bogatom ovom namirnicom.
POZADINA EKSPERIMENTA
Nikola Vejnović planirao je tokom deset dana konzumirati ukupno 300 jaja, odnosno prosječno trideset dnevno. Prije i poslije izazova uradio je laboratorijske analize kako bi uporedio rezultate. Eksperiment je predstavljao njegov lični pokušaj praćenja promjena u organizmu, a ne kontrolisano medicinsko istraživanje čiji bi se zaključci mogli primijeniti na druge ljude.
Da bi uspio pojesti planiranu količinu, Nikola je jaja pripremao na različite načine. Na njegovom jelovniku nalazila su se kuhana jaja, kajgana s pršutom, kombinacije žumanaca s grčkim jogurtom i kiselim krastavcima, kao i napici od bjelanaca i proteina.
Jedan od najupečatljivijih trenutaka bio je doručak tokom kojeg je pojeo kajganu napravljenu od čak dvadeset jaja. Takva količina daleko premašuje uobičajenu porciju, ali je za Nikolu predstavljala dio plana koji je nastojao ispuniti.
Zanimljivo je da mu, prema njegovim riječima, jaja nisu dosadila onoliko koliko su mnogi očekivali. Smatrao je da mu je raznovrsna priprema omogućila da lakše nastavi eksperiment, uprkos svakodnevnom ponavljanju iste osnovne namirnice.
Primijetio je vrtoglavicu, slabiju koncentraciju i promjene na kosi
Iako je uspijevao održavati planirani način ishrane, Nikola je tokom desetodnevnog izazova prijavio određene promjene u svom svakodnevnom funkcionisanju. Naveo je da je povremeno osjećao vrtoglavicu i da mu je bilo teže zadržati koncentraciju.
Osim toga, primijetio je da mu se kosa počela brže mastiti nego ranije. Takve promjene povezao je s periodom povećanog unosa jaja, iako samo vremensko poklapanje ne dokazuje da su upravo jaja bila njihov uzrok.
Njegov eksperiment nije uključivao kontrolnu grupu niti uslove koji bi omogućili pouzdano razdvajanje uticaja jaja od ostalih faktora. Na to kako se osoba osjeća mogu uticati ukupna količina hrane, sastav obroka, unos tečnosti, fizička aktivnost i brojni drugi elementi svakodnevice.
Uprkos tome što je izazov bio fizički zahtjevan, Nikola nije odustao od namjere da provjeri završne rezultate. Upravo je laboratorijski dio eksperimenta izazvao posebno interesovanje publike, jer je trebalo pokazati jesu li se vrijednosti koje je pratio promijenile.
Šta su pokazali rezultati krvne slike nakon deset dana?
Nakon završetka izazova Nikola je ponovio analize i uporedio ih s početnim vrijednostima. Prema rezultatima koje je predstavio, došlo je do promjena u nekoliko parametara kompletne krvne slike i lipidnog profila.
Broj leukocita smanjio se sa 7,1 na 6,1, dok je vrijednost eritrocita pala sa 5,56 na 4,46. Posebno se izdvajala promjena hemoglobina, koji je prema njegovim podacima sa početnih 165 pao na 128. U izvornom prikazu nisu navedene sve mjerne jedinice i referentne vrijednosti, pa ove brojke same po sebi nisu dovoljne za medicinsko tumačenje.
Promjene su zabilježene i kod parametara povezanih s masnoćama u krvi. Ukupni holesterol povećao se sa 2,91 na 3,44, dok su trigliceridi porasli sa 0,85 na 1,01. LDL holesterol, koji se često naziva lošim holesterolom, prema prikazanim rezultatima povećao se sa 0,22 na 0,80.
VAŽAN TRENUTAK: REZULTATI NAKON IZAZOVA
Prema podacima koje je Nikola objavio, nakon deset dana zabilježeni su pad broja eritrocita i vrijednosti hemoglobina, uz porast ukupnog holesterola, triglicerida i LDL holesterola. Iako su promjene bile vidljive, bez dodatnog medicinskog tumačenja i kontrolisanih uslova nije moguće zaključiti da su sve nastale isključivo zbog povećanog unosa jaja.
Nikola nije pokušavao prikazati svoje završne rezultate kao bolje od početnih. Naprotiv, priznao je da su pojedine vrijednosti bile nepovoljnije i da način ishrane tokom eksperimenta nije bio optimalan.
Posebno je istakao da mu u određenim trenucima nije prijalo konzumirati toliko hrane u jednom obroku. Iako je jaja inače smatrao korisnom namirnicom, ekstremna količina koju je sebi nametnuo očigledno je predstavljala izazov.
Njegovi nalazi privukli su pažnju i zbog pitanja holesterola, koje se često pojavljuje u raspravama o jajima. Međutim, vrijednosti prikazane kod jedne osobe tokom samo deset dana ne mogu biti osnova za opštu preporuku o količini jaja koju bi drugi ljudi trebalo svakodnevno konzumirati.
Koliko su jaja zaista korisna i šta treba znati o holesterolu?
Jaja imaju značajnu nutritivnu vrijednost jer sadrže kvalitetne proteine, masti i više važnih mikronutrijenata. Jedno veliko jaje ima približno 70 do 80 kalorija, oko šest grama proteina i približno pet grama masti. Sadrži i holesterol, čija se količina obično kreće oko 190 miligrama, zavisno od veličine jajeta.
Među vitaminima prisutnim u jajima nalaze se vitamini A, D, B2, B5, B6 i B12. Sadrže i folate, fosfor, selen te holin, hranjivu materiju važnu za različite procese u organizmu.
Proteini iz jaja posebno su zanimljivi osobama koje redovno vježbaju, jer tijelo koristi aminokiseline za izgradnju i održavanje mišićnog tkiva. Ipak, količina proteina potrebna pojedincu zavisi od njegove tjelesne mase, aktivnosti i ukupnog načina ishrane.
Vitamin B12 učestvuje u normalnom funkcionisanju nervnog sistema i stvaranju crvenih krvnih zrnaca. Vitamini B grupe imaju različite uloge u metabolizmu, dok je vitamin A važan za normalan vid i održavanje brojnih tjelesnih funkcija.
Holin, kojim su jaja također bogata, učestvuje u izgradnji ćelijskih membrana i stvaranju određenih neurotransmitera. Zbog toga je važan za normalno funkcionisanje nervnog sistema, uključujući procese povezane s pamćenjem, raspoloženjem i kontrolom mišića.
Žumance sadrži lutein i zeaksantin, karotenoide koji imaju značajnu ulogu u zdravlju očiju. Ove materije istražuju se i zbog mogućeg doprinosa zaštiti vida tokom starenja, mada konzumacija jaja sama po sebi ne garantuje sprečavanje očnih bolesti.
Vitamin D, koji je također prisutan u jajima, doprinosi normalnoj apsorpciji kalcijuma i održavanju zdravlja kostiju. Ipak, jedno jaje obezbjeđuje samo dio dnevnih potreba za tim vitaminom, pa ga ne treba posmatrati kao jedini izvor.
ŠIRA SLIKA: JEDNA NAMIRNICA NE ODREĐUJE CJELOKUPNO ZDRAVLJE
Jaja mogu biti vrijedan dio uravnotežene ishrane, ali njihov uticaj na holesterol zavisi i od ukupnog načina prehrane te individualnih zdravstvenih faktora. Američko udruženje za srce navodi da zdrave osobe mogu uključiti do jedno cijelo jaje dnevno u odgovarajući prehrambeni obrazac, uz posebna razmatranja za osobe s poremećajima masnoća u krvi i drugim zdravstvenim rizicima. Takve preporuke ne odnose se na ekstremni unos kakav je prikazan u Nikolinom eksperimentu.
Naučna istraživanja pokazuju da odnos između konzumacije jaja i holesterola nije potpuno jednostavan. Pored holesterola iz hrane, važnu ulogu imaju zasićene masti i ukupni sastav jelovnika. Zbog toga se ne može jednako procjenjivati obrok koji uključuje kuhana jaja i povrće te obrok s velikim količinama prerađenog mesa i masnih dodataka.
Za osobe koje već imaju povišen LDL holesterol, dijabetes ili kardiovaskularne bolesti, preporučena količina jaja može se razlikovati od preporuka za zdrave osobe. U takvim situacijama važno je uzeti u obzir medicinske nalaze i savjet zdravstvenog stručnjaka.
Nikola je nakon svog eksperimenta zaključio da mu ekstremni način ishrane nije odgovarao i da su mu određeni laboratorijski rezultati bili lošiji nego na početku. Istovremeno je zadržao mišljenje da jaja u uobičajenim količinama mogu biti dio zdrave ishrane.
Njegov desetodnevni izazov zato je zanimljiv prvenstveno kao lično iskustvo koje pokazuje koliko se neobičan prehrambeni režim može razlikovati od svakodnevnih navika. Iako je uspio ostvariti plan i konzumirati planiranih 300 jaja, rezultati ne dokazuju ni da su jaja opasna za svakoga ni da ih je bez posljedica moguće jesti u neograničenim količinama.
Za većinu ljudi mnogo je značajnije kako izgleda ukupna ishrana tokom dužeg perioda nego koliko jedne namirnice mogu pojesti u nekoliko dana. Jaja mogu obezbijediti vrijedne hranjive materije, ali raznovrsnost, odgovarajuće porcije i individualne zdravstvene potrebe ostaju važni faktori pri oblikovanju svakodnevnog jelovnika.
