Skoro svako od nas u svojoj kući ima neko posuđe koje je naslijeđeno od majke ili bake. Ono ponekad može imati i jako veliku finansijsku vrijednost pored one emotivne. Takav je slučaj sa posuđem koje je u šezdesetim godinama prošlog vijeka imala skoro svaka kuća u Jugoslaviji.

Imate stare tanjire i šoljice iz Jugoslavije? Ovaj servis iz 1962. godine danas privlači kolekcionare

Predmeti koji su nekada bili dio svakodnevnih ručkova i porodičnih okupljanja danas sve češće dobijaju novu vrijednost. Među njima posebno mjesto zauzima servis „Brazil“, jedan od najpoznatijih primjera jugoslovenskog industrijskog dizajna iz šezdesetih godina.

Mnogi domovi širom bivše Jugoslavije još uvijek kriju predmete koji su nekada bili sasvim običan dio svakodnevice. U vitrinama, ormarima ili porodičnim kolekcijama često se mogu pronaći stare šoljice, tanjiri i zdjele koje godinama nisu korištene, ali i dalje čuvaju uspomene na jedno prošlo vrijeme.

Dok su nekada služili za porodične ručkove, praznike i posebne prilike, pojedini komadi danas privlače pažnju ljubitelja dizajna i kolekcionara. Njihova vrijednost više nije samo praktična, već se povezuje sa istorijom proizvodnje, umjetničkim pristupom i vremenom u kojem su nastali.

Među takvim predmetima posebno se izdvaja servis „Brazil“, prvi jugoslovenski komplet za jelo i kafu izrađen od tankog porcelana. Nastao početkom šezdesetih godina, ovaj servis predstavlja spoj industrijske proizvodnje, funkcionalnosti i tada modernog estetskog izraza.

Servis Brazil spojio je umjetnost i industrijsku proizvodnju

Servis „Brazil“ nastao je 1962. godine, a njegov dizajn potpisuje Dragica Perhač-Hercigonja, umjetnica rođena 1935. godine u Feričancima. Njena profesionalna karijera bila je snažno povezana sa nekadašnjom Jugokeramikom iz Zaprešića, jednom od najpoznatijih fabrika keramičkog i porcelanskog posuđa na prostoru bivše države.

Prema dostupnim podacima, Perhač-Hercigonja je kao stipendista Jugokeramike završila Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Nakon školovanja zaposlila se u fabrici, gdje je učestvovala u razvoju novih oblika i dekorativnih rješenja.

Tokom rada u Jugokeramici, Dragica Perhač-Hercigonja bavila se stvaranjem proizvoda koji su trebali spojiti praktičnost i estetsku vrijednost. Osim servisa „Brazil“, bila je autorka i drugih poznatih garnitura, među kojima se navode „Vivien“, „Ljubljana“, „Nina“ i „Minas“.

U fabrici je ostala sve do odlaska u penziju 1988. godine, ostavljajući iza sebe brojne dizajnerske radove koji su obilježili razvoj domaće industrijske keramike.

Posebnost servisa „Brazil“ bila je u tome što nije ostao samo umjetnički prototip. Za razliku od nekih dizajnerskih rješenja koja nikada nisu došla do šire javnosti, ovaj komplet je proizvođen za svakodnevnu upotrebu.

Kako prepoznati posuđe koje ima posebnu vrijednost

Servis „Brazil“ nije bio namijenjen samo za ispijanje kafe. Radilo se o kompletnom setu za ručavanje i posluživanje toplih napitaka, izrađenom od finog porcelana karakterističnog po tankim zidovima i elegantnoj strukturi.

U kompletu su se nalazili različiti tanjiri, duboke činije, šoljice sa tacnama, posude za šećer i mlijeko, kao i drugi elementi koji su zajedno činili skladnu cjelinu.

Dizajn se razlikovao od mnogih ranijih servisa koji su često imali masivne oblike i bogate ukrase. „Brazil“ je karakterisala jednostavnost, blago zaobljene forme i minimalistički izgled koji je odgovarao modernom ukusu šezdesetih godina.

Ipak, samo oznaka Jugokeramike na starom posuđu ne znači automatski da je riječ o ovom servisu. Fabrika je proizvodila veliki broj različitih linija, pa je potrebno obratiti pažnju na oblik, detalje dizajna i karakteristične elemente.

Zbog toga stručnjaci savjetuju da se staro posuđe ne odbacuje bez provjere. Predmeti koji su nekada izgledali kao obični dijelovi domaćinstva mogu danas imati istorijsku ili kolekcionarsku vrijednost.

Od porodičnih vitrina do državnih rezidencija

Posebnu zanimljivost u priči o servisu „Brazil“ predstavlja podatak da se ovaj dizajn povezuje i sa državnim institucijama tog vremena.

Povodom posjete Josipa Broza Tita fabrici nastao je svečani album „Drug Tito u Jugokeramici“, u kojem je ovaj servis predstavljen kao jedan od važnih proizvoda kompanije.

Prema dostupnim navodima, jedna garnitura izrađena je posebno za predsjedničku rezidenciju u Karađorđevu. Time je isti dizajn dobio svoje mjesto i u privatnim domaćinstvima i u prostorima namijenjenim državnim prijemima.

Nakon gašenja proizvodnje porcelana u nekadašnjem Inkeru, dio arhive, skica, dokumentacije i eksponata predat je Muzeju za umjetnost i obrt. Među sačuvanim predmetima nalazi se i servis „Brazil“ zajedno sa podacima o njegovom nastanku.

Takvi predmeti danas privlače pažnju upravo zato što predstavljaju trag jednog vremena u kojem se velika pažnja posvećivala dizajnu proizvoda namijenjenih širokoj upotrebi.

Stare šoljice koje pričaju priču jednog vremena

Mnogi ljudi koji danas sređuju stare ormare, podrume ili porodične vitrine možda i ne znaju da među predmetima koje čuvaju mogu pronaći dio regionalne industrijske istorije.

Komadi posuđa koji su nekada bili svakodnevni predmeti danas mogu predstavljati zanimljive primjerke za kolekcionare, posebno ako pripadaju prepoznatljivim dizajnerskim linijama.

Servis „Brazil“ ostao je podsjetnik na period kada je domaći dizajn pokušavao spojiti kvalitet, dostupnost i estetiku. Njegove jednostavne linije i elegantan izgled i više od šest decenija nakon nastanka privlače pažnju ljubitelja predmeta sa pričom.

Ono što je nekada stajalo na stolu tokom porodičnih okupljanja danas predstavlja svjedočanstvo o jednom vremenu, industriji i ljudima koji su stvarali proizvode koji su trebali biti lijepi, praktični i dostupni svima.