Karcinom dojke je posljednjih godina među zastupljenijim kada je ova teška bolest u pitanju i ne postoji neko pravilo kada su u pitanje godine kod oboljelih žena. Jako je važno voditi računa o tome i vršiti redovno samopregled te odlaziti na pregede kod ljekara. U nastavku saznajte koji faktori mogu da doprinesu pojavi ove bolesti.

Rak dojke sve češće se otkriva i kod mlađih žena: Godine nisu razlog da se promjene na tijelu zanemare

Mnoge žene godinama rak dojke doživljavaju kao bolest o kojoj će ozbiljnije razmišljati tek kasnije u životu. Takva predstava nije neobična, jer se rizik zaista povećava sa godinama, ali noviji podaci sve češće skreću pažnju i na ono što se događa među mlađim ženama.

Istraživanje Američkog društva za borbu protiv raka pokazalo je da se učestalost raka dojke u Sjedinjenim Američkim Državama tokom analiziranog perioda povećavala. Rast nije bio jednak u svim dobnim grupama.

Prema navedenim podacima, kod žena starijih od 50 godina broj novih dijagnoza rastao je prosječno oko 0,7 posto godišnje. Kod žena mlađih od 50 godina godišnji rast bio je oko 1,4 posto, dok je kod žena u dvadesetim godinama zabilježen još izraženiji porast, približno 2,2 posto godišnje.

Takvi brojevi ne znače da je rak dojke postao česta bolest među veoma mladim ženama niti da se individualni rizik može procijeniti samo prema procentu rasta. Oni prije pokazuju promjenu trenda zbog koje stručnjaci pokušavaju razumjeti šta se mijenja kroz generacije i zašto.

Smrtnost je značajno smanjena, ali to ne znači da problem nestaje

Uz podatke o rastu učestalosti postoji i važna pozitivna vijest. Smrtnost od raka dojke u Sjedinjenim Američkim Državama znatno je smanjena u odnosu na period kada je bila na najvišem nivou krajem osamdesetih godina.

Takav napredak povezuje se sa boljim otkrivanjem bolesti, razvojem terapija i kvalitetnijim praćenjem pacijentica. To pokazuje koliko rano prepoznavanje i savremeno liječenje mogu promijeniti ishod.

Ipak, pad smrtnosti nije razlog da se promjene na dojci zanemaruju. Naprotiv, rast broja slučajeva u pojedinim mlađim dobnim grupama podsjeća da godine same po sebi nisu dovoljna zaštita.

Za mlađu ženu posebno može biti problematična pretpostavka da je „premlada“ da bi određenu promjenu pokazala ljekaru. Takav stav može dovesti do odgađanja pregleda, iako veliki broj promjena na dojci ima potpuno benigne uzroke.

Upravo zato cilj ovakvih podataka nije stvaranje straha. Mnogo je važnije razviti naviku da se nova, neuobičajena ili dugotrajna promjena ne pokušava mjesecima objasniti bez stručne procjene.

Ne postoji jedan odgovor na pitanje zašto se broj dijagnoza povećava

Stručnjaci još nemaju jedno objašnjenje koje bi moglo obuhvatiti sve slučajeve. Umjesto toga, razmatra se kombinacija faktora koji su se kroz posljednje generacije promijenili.

Među njima se spominju tjelesna težina, nivo fizičke aktivnosti, konzumiranje alkohola i promjene u reproduktivnim obrascima. Neke žene danas kasnije rađaju prvo dijete, neke imaju manji broj trudnoća, dok se istovremeno način života promijenio prema većoj količini sjedenja i manjem svakodnevnom kretanju.

To, međutim, ne znači da se bolest može objasniti životnim stilom jedne žene. Rak dojke je složena bolest i može se pojaviti i kod osobe koja nema nijedan očigledan faktor rizika.

Faktori rizika povećavaju vjerovatnoću, ali nisu isto što i direktan uzrok. Žena može biti fizički aktivna, ne piti alkohol i imati urednu tjelesnu težinu, a ipak dobiti dijagnozu. Isto tako, prisutnost jednog ili više faktora ne znači da će se rak sigurno razviti.

Upravo zato javnozdravstvene poruke trebaju biti usmjerene na informisanost i prevenciju, a ne na stvaranje osjećaja krivice kod osoba koje obole.

Kretanje i alkohol spominju se kao faktori na koje se može uticati

Savremeni način života mnogima podrazumijeva dugotrajno sjedenje. Rad za računarom, vožnja automobilom i nedostatak svakodnevnog kretanja znače da veliki dio dana može proći gotovo bez ozbiljnije fizičke aktivnosti.

Istraživači zbog toga sve više pažnje posvećuju vezi između ukupne fizičke aktivnosti i rizika za različite hronične bolesti, uključujući određene vrste raka.

Redovno kretanje ne predstavlja garanciju da se rak dojke neće pojaviti, ali se fizička aktivnost generalno smatra važnim dijelom očuvanja zdravlja. Njena korist ne svodi se samo na jedno oboljenje, već uključuje kardiovaskularno zdravlje, metabolizam, mišićnu snagu i druge aspekte funkcionisanja organizma.

Alkohol je još jedan faktor kojem se pridaje pažnja. Veći i učestaliji unos povezuje se sa povećanjem rizika za rak dojke, zbog čega količina i učestalost konzumiranja imaju značaj.

I ovdje treba izbjegavati pojednostavljeno zaključivanje. Ne postoji situacija u kojoj se može reći da je jedan konkretan slučaj raka nastao samo zbog jedne čaše alkohola ili nedovoljnog kretanja. Riječ je o faktorima koji mogu uticati na vjerovatnoću u široj populaciji.

Porodična historija može promijeniti plan praćenja

Informacije o bolestima u porodici mogu biti veoma važne prilikom procjene rizika. Ako su majka, sestra, kćerka ili drugi bliski članovi porodice imali rak dojke, posebno u mlađoj dobi, tu činjenicu treba spomenuti ljekaru.

Porodična historija ne znači automatski da će žena dobiti istu bolest. Međutim, kod pojedinih osoba može ukazivati na potrebu za detaljnijom procjenom, posebno ako postoji više oboljelih članova porodice ili poznata nasljedna genetska promjena.

U takvim okolnostima zdravstveni stručnjak može procijeniti da li je potrebno ranije započeti određene kontrole ili uključiti dodatne metode praćenja.

Zato ne postoji jedan raspored pregleda koji je idealan za svaku ženu. Preporuke zavise od dobi, općeg rizika, porodične historije i eventualnih genetskih faktora.

Posebno je važno razlikovati redovne skrining preglede od pregleda zbog simptoma. Ako se pojavi nova kvržica, iscjedak ili druga uporna promjena, nije potrebno čekati termin sljedećeg rutinskog skrininga da bi se potražila procjena.

Rak dojke ne mora uvijek početi kvržicom

Kvržica je najpoznatiji simptom o kojem se govori, ali nije jedina promjena koja može zahtijevati pregled. Žene mogu primijetiti zadebljanje tkiva, otok, promjenu oblika ili veličine dojke ili drugačiji izgled kože.

Pažnju zaslužuju i uvlačenje bradavice koje ranije nije postojalo, neuobičajen iscjedak, promjena kože oko bradavice, crvenilo ili nova promjena koja ne prolazi.

Bol u dojci takođe može imati mnogo uzroka i veoma često nije posljedica raka. Hormonalne promjene, ciste, upala ili drugi benigni razlozi mnogo su češći, ali upornu ili neobičnu tegobu ipak vrijedi procijeniti.

Važno je izbjegavati dvije krajnosti. Prva je pretpostaviti da svaka promjena znači rak. Druga je mjesecima odgađati pregled samo zato što je vjerovatnije da je riječ o nečem bezazlenom.

Najrazumniji pristup nalazi se između: primijetiti promjenu, pratiti je u razumnom vremenu i potražiti stručnu procjenu ako ne prolazi ili izgleda neuobičajeno.

Poznavati vlastite dojke ne znači živjeti u stalnom strahu

Briga o zdravlju ne znači svakodnevno tražiti bolest. Mnogo praktičnije je znati kako dojke uobičajeno izgledaju i osjećaju se, kako bi nova promjena bila lakše primjetna.

Tijelo se prirodno mijenja kroz menstrualni ciklus, trudnoću, dojenje, promjene tjelesne težine i godine. Zbog toga svaka razlika nije nužno razlog za zabrinutost.

Međutim, kada se pojavi nešto novo što ostaje prisutno, mijenja se ili postaje izraženije, ima smisla razgovarati sa ljekarom. To posebno vrijedi za promjene koje se razlikuju od uobičajenog obrasca vlastitog tijela.

Samopregled ili vlastito opažanje ne mogu zamijeniti stručni pregled ili odgovarajuću dijagnostiku. Njihova uloga je prije svega da osoba lakše primijeti ono što je novo.

Za mlađe žene takva svijest može biti posebno važna upravo zato što se one često ne nalaze u istom programu rutinskog skrininga kao starije dobne grupe.

Podaci trebaju podstaći pažnju, a ne strah

Vijest da se učestalost raka dojke među mlađim ženama povećava može djelovati uznemirujuće, posebno kada se procenti čitaju bez dodatnog konteksta. Međutim, svrha takvih podataka nije uvjeriti svaku mladu ženu da je u neposrednoj opasnosti.

Mnogo je važnije razumjeti da godine nisu jedini kriterij. Žena može biti mlada i ipak imati porodični ili genetski rizik, baš kao što može primijetiti promjenu koju je potrebno provjeriti iako još nije došla do dobi za rutinski skrining.

S druge strane, pad smrtnosti pokazuje koliko su medicina i rano prepoznavanje bolesti napredovali. To je važan razlog za optimizam, ali i za odgovoran pristup vlastitom zdravlju.

Razumno je poznavati porodičnu historiju, razgovarati sa zdravstvenim stručnjakom o tome kada su pregledi potrebni i ne ignorisati promjene samo zato što djeluju male ili bezbolne.

Jednako je važno ne pokušavati samostalno tumačiti svaki simptom kroz najgori mogući scenarij. Kvržice, bol i promjene na dojci imaju mnogo mogućih uzroka, a upravo je stručna procjena način da se odvoji ono što zahtijeva liječenje od onoga što ne predstavlja ozbiljan problem.

Podaci o mlađim ženama zato nose jednostavnu poruku: ne treba živjeti u strahu, ali ni pretpostaviti da je ozbiljna bolest nemoguća samo zbog datuma rođenja. Kada postoji trajna ili neuobičajena promjena, jedan razgovor i pregled mogu dati odgovor koji je mnogo vrijedniji od mjeseci nagađanja.