San nam je neophodan da bismo mogli biti zdravi i da bismo funkcionisali kako treba. Međutim psotoje periodi kada nam se stalno spava i kada se osjećamo umorno i bezvoljno. To nije uvijek posljednica nespavanja nego može ukazivati i na nedostatak nekih nutrijenata koji su neophodni našem organizmu.

Stalno ste umorni i pospani? Ovi vitamini i minerali imaju važnu ulogu, ali uzrok nije uvijek u ishrani

Osjećaj iscrpljenosti nakon napornog dana nije neobičan, ali ako se umor, pospanost i nedostatak energije ponavljaju čak i nakon dovoljno sna, vrijedi obratiti pažnju na moguće uzroke. Nedostatak određenih vitamina i minerala može biti jedan od faktora, ali stalni umor može biti povezan i sa stresom, poremećenim snom, lijekovima, hormonskim promjenama, oporavkom nakon bolesti i drugim zdravstvenim stanjima.

Povremena iscrpljenost dio je svakodnevnog života. Nekoliko neprospavanih noći, naporan period na poslu, intenzivan trening ili duže psihičko opterećenje sasvim su dovoljni da se osoba privremeno osjeća bez energije. Problem nastaje kada osjećaj umora traje sedmicama, kada se osoba budi iscrpljena ili kada pospanost počne ometati posao, koncentraciju i uobičajene dnevne aktivnosti.

U takvoj situaciji nije korisno odmah pretpostaviti da nedostaje samo jedan vitamin niti samostalno tražiti jedno univerzalno rješenje. Organizam je složen sistem, a energija zavisi od niza procesa – od kvaliteta sna i načina ishrane do rada nervnog sistema, mišića, štitne žlijezde i stvaranja krvnih ćelija.

Zbog toga je važno posmatrati širu sliku. Nedovoljno sna i neredovan ritam spavanja, veliki fizički napori, dugotrajan stres, nedovoljan odmor, oporavak poslije bolesti, pojedini lijekovi, hormonalne promjene, manjak fizičke aktivnosti i premalo vremena provedenog na dnevnom svjetlu samo su neki od mogućih razloga zbog kojih se osoba može osjećati stalno umorno.

B vitamini, vitamin C i vitamin D često se spominju kada nedostaje energije

Vitamini B grupe učestvuju u brojnim procesima važnim za normalno funkcionisanje organizma, uključujući metabolizam energije i rad nervnog sistema. Kada nekih od tih vitamina nema dovoljno, kod pojedinih ljudi mogu se pojaviti slabost, smanjena koncentracija i osjećaj iscrpljenosti.

Njihovi prehrambeni izvori su raznovrsni. Nalaze se u zobenim i heljdinim pahuljicama, drugim proizvodima od žitarica, mliječnim proizvodima, jajima, ribi, morskim plodovima i sušenom voću. Upravo zato raznovrsna ishrana obično predstavlja najbolju osnovu za odgovarajući unos većeg broja vitamina B grupe.

Među njima se nalazi i pantotenska kiselina, odnosno vitamin B5. Ona učestvuje u različitim procesima u organizmu, među kojima je i stvaranje energije. Može se pronaći u jajima, mliječnim proizvodima, ribi, mesu i žitaricama.

Vitamin C najpoznatiji je po svojoj ulozi u normalnom radu imunog sistema, ali učestvuje i u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa. Važan je i zato što pomaže apsorpciju gvožđa iz hrane, posebno kada se radi o biljnim izvorima tog minerala.

Citrusi, paprike, bobičasto voće, ribizle, brokoli i drugo povrće mogu doprinijeti njegovom unosu. Umjesto oslanjanja na samo jednu namirnicu, korisnije je imati prehranu u kojoj su voće i povrće redovno zastupljeni.

Vitamin D je još jedan nutrijent koji se često spominje kada se govori o nedostatku energije. Ima važnu ulogu u zdravlju kostiju, mišića i imunog sistema, a kod osoba sa niskim vrijednostima mogu se pojaviti različite tegobe, među kojima i umor.

Organizam ga može stvarati izlaganjem kože sunčevoj svjetlosti, dok se određene količine mogu dobiti iz masne ribe, ribljeg ulja, jaja i namirnica obogaćenih vitaminom D. Tokom perioda sa manje sunčeve svjetlosti kod nekih ljudi može postojati veći rizik od nedovoljnog nivoa ovog vitamina.

Gvožđe i jod zaslužuju posebnu pažnju

Kada se uz umor pojave slabost, smanjena koncentracija ili blijed izgled kože, često se razmišlja i o gvožđu. Ovaj mineral je važan za stvaranje hemoglobina, proteina koji omogućava prijenos kiseonika kroz organizam.

Nedostatak gvožđa može biti povezan sa izraženom iscrpljenošću, slabošću, slabijom koncentracijom, blijedom kožom te promjenama na kosi i noktima. Crveno meso, iznutrice poput džigerice, mahunarke, orašasti plodovi i zeleno lisnato povrće predstavljaju neke od prehrambenih izvora.

Kod biljnih izvora može biti korisno kombinovati obrok sa namirnicama bogatim vitaminom C, jer on doprinosi boljoj apsorpciji gvožđa. Ipak, ako postoji sumnja na ozbiljniji nedostatak, samo povećavanje unosa pojedinih namirnica nije zamjena za odgovarajuću procjenu uzroka.

Važno mjesto ima i jod, mineral potreban za normalno funkcionisanje štitne žlijezde. Hormoni koje ona proizvodi utiču na metabolizam i brojne tjelesne funkcije, zbog čega poremećaji njenog rada mogu biti povezani i sa promjenama nivoa energije.

Jod se može unositi kroz morsku ribu i druge morske plodove, mliječne proizvode i jodiranu so. Kao i kod ostalih nutrijenata, cilj nije unositi što veće količine, nego održavati uravnotežen unos kroz svakodnevnu ishranu.

Kalijum je važan za normalno funkcionisanje mišića i nervnog sistema, kao i za ravnotežu tečnosti u organizmu. Nalazi se u voću, povrću, mahunarkama, orašastim plodovima i integralnim žitaricama. Nedovoljan unos može biti povezan sa slabošću, ali nivo energije ne treba procjenjivati samo na osnovu jednog minerala.

U priči o prehrani ponekad se spominje i rutin. Riječ je o biljnom jedinjenju iz grupe flavonoida koje se nalazi, između ostalog, u heljdi, zelenom čaju te pojedinim vrstama voća i povrća. Najjednostavniji način njegovog unosa jeste raznovrsna prehrana bogata prirodnim biljnim namirnicama.

Nekada je problem u svakodnevnoj rutini, a ne u jednom nutrijentu

Prije nego što se sav umor pripiše nedostatku vitamina, vrijedi pogledati i svakodnevne navike. Osoba može provoditi dovoljno vremena u krevetu, ali ipak imati nepravilan ritam spavanja. Kasno lijeganje, često buđenje tokom noći ili velike razlike između radnih dana i vikenda mogu uticati na to kako se osjeća tokom dana.

Dugotrajan stres također može ostaviti osjećaj iscrpljenosti čak i kada fizički napor nije veliki. Organizam koji je stalno pod psihičkim opterećenjem teško ulazi u pravi period odmora, zbog čega se osoba može buditi sa osjećajem da se nije dovoljno oporavila.

Ni nedostatak kretanja ne treba zanemariti. Iako umornoj osobi fizička aktivnost ponekad djeluje kao posljednja stvar koju želi raditi, redovno i primjereno kretanje može biti važan dio zdravog životnog ritma. Boravak na dnevnom svjetlu, dovoljan unos vode i raznovrsna ishrana također su jednostavne navike koje imaju svoje mjesto.

Treba uzeti u obzir i oporavak nakon bolesti. Organizam može ostati iscrpljen i neko vrijeme nakon što akutni simptomi prođu. Slično tome, pojedini lijekovi mogu uticati na budnost i energiju, pa je korisno obratiti pažnju na to da li je pospanost počela nakon uvođenja neke terapije.

Hormonalne promjene također mogu biti dio šire slike. Zbog toga pokušaj da se svaka iscrpljenost riješi jednim dodatkom prehrani može odgoditi prepoznavanje pravog razloga.

Kada umor više nije nešto što treba samo „prespavati“

Ako umor traje nekoliko dana nakon napornog perioda i zatim postepeno nestane, razlog može biti prilično očigledan. Međutim, drugačiju pažnju zaslužuje iscrpljenost koja traje sedmicama, stalno se vraća ili se vremenom pogoršava.

Posebno je važno obratiti pažnju ako se uz umor jave izražena slabost, vrtoglavice, otežano disanje, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, dugotrajnije promjene raspoloženja, ozbiljni problemi sa spavanjem ili učestale bolesti.

U takvim okolnostima razgovor sa ljekarom može pomoći da se procijeni šta stoji iza simptoma. Cilj nije unaprijed pretpostaviti da postoji ozbiljna bolest, nego ne svesti dugotrajan problem na jednostavno objašnjenje poput „nedostaje mi neki vitamin“ bez dovoljno informacija.

Isto važi i za dodatke prehrani. Činjenica da je neki vitamin ili mineral važan za energiju ne znači da će dodatna količina automatski ukloniti umor kod osobe koja nema njegov nedostatak. Mnogo smisleniji pristup jeste raznovrsna ishrana i, kada postoje duže tegobe, provjera mogućeg uzroka.

Vitamini B grupe, vitamin C, vitamin D, gvožđe, jod i kalijum imaju različite i važne funkcije u organizmu, ali nijedan od njih samostalno ne objašnjava svaki slučaj iscrpljenosti. Upravo zato je korisnije gledati cjelokupnu sliku nego pokušavati pronaći jedno „čudesno“ rješenje.

Dovoljno sna, redovniji raspored, svakodnevno kretanje, boravak na dnevnom svjetlu, dovoljan unos tečnosti i raznovrsna hrana predstavljaju dobru osnovu. Ako uprkos tome pospanost i nedostatak energije uporno ostaju, tada tijelo možda šalje signal koji vrijedi ozbiljnije provjeriti.

Stalni umor ne treba ignorisati, ali ga ne treba ni odmah pretvarati u razlog za paniku. Najkorisnije je pratiti koliko dugo traje, postoje li drugi simptomi i da li se mijenja nakon odmora i korekcije svakodnevnih navika. Ako se problem nastavlja, stručna procjena može pomoći da se umjesto nagađanja dođe do jasnijeg odgovora.

“`