Upravo sada je sezona kupina i možemo ih pronaći na svakoj pijaci i u svakoj prodavnici. Mnogi je zanemaruju a u stvari ne znaju kakve sve prednosti ovo voće ima kada je u pitanju naše zdravlje. Kupina nije samo osvježenje tokom vrućina ona je mnogo više o toga. U nastavku saznajte sve njene blagodeti i zašto biste je trebali jesti svaki dan.
Kupina – tamno blago koje hrani, štiti i podsjeća na tradiciju
Višegodišnji trnoviti grm čiji se tamni plodovi stoljećima koriste u prehrani i narodnoj medicini izdvaja se bogatim sadržajem vitamina, minerala, vlakana i antioksidativnih spojeva koji mogu doprinijeti zaštiti organizma.
Kupina, latinskog naziva Rubus fruticosus, jedna je od najpoznatijih samoniklih voćnih vrsta na našim prostorima. Najčešće raste uz rubove šuma, seoske putove, ograde, livade i zapuštena zemljišta, gdje njezine duge i trnovite grane mogu formirati guste grmove visoke i do tri metra. Iako mnogima prvo na pamet padaju njezini sočni, tamni plodovi, vrijednost ove biljke odavno se nije povezivala samo s voćem – u narodnoj medicini koristili su se različiti dijelovi kupine, uključujući list, koru i korijen, a stari Grci i Rimljani primjenjivali su je kod različitih tegoba.
Tokom 18. stoljeća u pojedinim dijelovima Europe postala je posebno popularna kao tradicionalni pripravak protiv gihta, zbog čega je dobila naziv „giht bobica“. Danas je poznato da kupina sadrži brojne hranjive i bioaktivne tvari, što djelomično objašnjava zašto je generacijama bila cijenjena. Posebno mjesto pripada divljim kupinama, za koje se često navodi da mogu sadržavati veće koncentracije pojedinih korisnih spojeva od nekih uzgojenih sorti, iako njihov sastav može ovisiti o sorti, stupnju zrelosti, uvjetima rasta, tlu i načinu čuvanja nakon branja.
POZADINA DOGAĐAJA
Kupina se koristila mnogo prije nego što je bilo moguće laboratorijski analizirati njezin sastav. Iskustva iz narodne medicine prenosila su se generacijama, dok se danas njezina vrijednost prije svega promatra kroz sadržaj vlakana, vitamina, minerala i biljnih antioksidansa.
Hranjivi sastav koji nadilazi njezinu malu veličinu
Plod kupine sastoji se od velikog broja sitnih, međusobno povezanih bobica, a upravo se u toj složenoj strukturi nalazi kombinacija različitih hranjivih tvari. Kupine sadrže vitamine A, C, E i K, kao i određene vitamine B skupine, među kojima se izdvajaju vitamini B1, B2, B3 i B6. U njima je prisutna i folna kiselina, važna za stvaranje novih stanica, normalno stvaranje krvi i pravilno funkcioniranje živčanog sustava. Od minerala se u kupinama mogu pronaći kalcij, željezo, magnezij, fosfor, kalij i cink, a njihove količine, iako nisu jednake kao u svim drugim namirnicama, čine kupinu korisnim dodatkom uravnoteženoj prehrani.
Plodovi istodobno imaju relativno malu energetsku vrijednost, zbog čega mogu biti pogodni osobama koje žele povećati unos voća bez pretjeranog unosa kalorija. Posebno su važna prehrambena vlakna, koja podržavaju normalan rad probavnog sustava, doprinose osjećaju sitosti i mogu pomoći u održavanju povoljne razine masnoća u krvi kada su dio raznolike prehrane. Kupina sadrži i aminokiseline koje sudjeluju u različitim metaboličkim procesima, iako se voće općenito ne smatra glavnim prehrambenim izvorom bjelančevina. Najviše hranjivih tvari dobiva se konzumacijom svježih i zrelih plodova, ali sezona kupina traje ograničeno, pa se one često zamrzavaju, suše ili prerađuju u sokove, namaze i druge proizvode.
“Tamna boja zrelih kupina povezana je s prisutnošću antocijana. Ovi biljni pigmenti, zajedno s flavonoidima, flavonolima, fenolnim kiselinama i elagičnom kiselinom, sudjeluju u zaštiti stanica od oksidativnog stresa.”
— Ključna uloga antioksidansa u kupinama
Antioksidansi i njihov mogući utjecaj na organizam
Slobodni radikali nastaju kao dio normalnih procesa u organizmu, ali njihova povećana količina može dovesti do oksidativnog stresa i oštećenja stanica. Antioksidansi pomažu u njihovoj neutralizaciji, zbog čega prehrana bogata voćem i povrćem ima važno mjesto u očuvanju zdravlja. Kupina se izdvaja visokim sadržajem biljnih pigmenata i fenolnih spojeva koji pokazuju antioksidativno djelovanje, a antocijani joj daju karakterističnu tamnoljubičastu, gotovo crnu boju. Njihova se uloga istražuje u vezi sa zdravljem krvnih žila, kože, očiju i živčanog sustava, a brojna istraživanja ukazuju na mogućnost da prehrana bogata ovim spojevima doprinosi smanjenju upalnih procesa i zaštiti organizma od promjena povezanih s dugotrajnim oksidativnim stresom.
Takvi rezultati ne znače da kupina može liječiti kronične ili ozbiljne bolesti – njezina vrijednost nalazi se u tome što kao dio uravnotežene prehrane organizmu osigurava različite korisne tvari. Redovito uključivanje bobičastog voća u jelovnik može biti jedan od načina povećanja ukupnog unosa antioksidansa, zajedno s drugim voćem, povrćem, orašastim plodovima i cjelovitim žitaricama. Učinak pojedinih spojeva iz kupine istražuje se i u kontekstu zaštite stanica od ozbiljnih promjena, a posebnu pažnju privlače elagična kiselina, antocijani i cijanidin-3-glukozid, čija se moguća uloga proučava kod procesa koji mogu prethoditi razvoju nekih bolesti.
VAŽAN TRENUTAK
Vrijednost kupine nije u jednom izoliranom vitaminu ili biljnom spoju, već u njihovoj kombinaciji. Kao dio raznolike prehrane, ovaj plod može doprinijeti unosu vlakana i antioksidansa, ali ne može zamijeniti propisanu terapiju, liječničke preglede ni druge navike važne za zdravlje.
Tradicionalni pripravci i mjesto kupine u suvremenoj prehrani
Osim konzumacije svježih plodova, u tradicionalnoj praksi pripremalo se kupinovo vino, a prema navedenom receptu, dva kilograma zrelih kupina pomiješaju se s pola kilograma smeđeg šećera, ostavljaju na toplom mjestu oko dvadeset dana uz povremeno miješanje, zatim se procijede i uliju u čiste boce. Takav pripravak tradicionalno se koristio tijekom oporavka nakon bolesti, ali zbog sadržaja alkohola i šećera nije prikladan za svakoga – poseban oprez potreban je kod djece, trudnica, osoba s bolestima jetre, dijabetesom, određenim kroničnim bolestima i onih koje uzimaju lijekove koji nisu kompatibilni s alkoholom.
Mlade izdanke i pupoljke kupine pojedinci su žvakali tijekom odvikavanja od pušenja, vjerujući da njihov okus privremeno mijenja doživljaj cigarete i smanjuje želju za njom. Takav postupak može nekim osobama djelovati kao kratkotrajna zamjena za naviku, ali nema jamstva da će biti dovoljan za prestanak pušenja, jer ovisnost o nikotinu uključuje i tjelesnu i psihološku komponentu. Najjednostavniji način korištenja kupina ipak ostaje njihovo uključivanje u uobičajenu prehranu – mogu se jesti samostalno, dodavati jogurtu, zobenim pahuljicama i voćnim salatama ili koristiti za pripremu napitaka bez velike količine dodanog šećera, uz obaveznu dobru obradu prije konzumacije.
ŠIRA SLIKA
Kupina ne mora biti dio složenog pripravka da bi obogatila prehranu – već u svježem ili zamrznutom obliku donosi vlakna, vitamine, minerale i raznolike biljne spojeve. Njezina dugotrajna prisutnost u narodnoj medicini svjedoči o mjestu koje je imala u životu ranijih generacija, dok današnje spoznaje omogućavaju da se na njezine koristi gleda opreznije, preciznije i bez pretjeranih obećanja.
