Poznato je da većina orašastih plodova ima nutritijente koji su potrebni našem organizmu. Ne treba pretjerivati sa njihovom konzumacijom jer oni sadrže i veliki udio masnoća. Kada su u pitanju bademi oni imaju tvrdu strukturu i oni koji imaju slabije zube izbegavaju da ih jedu. U nastavku vam donosimo recept kako da ih pripremite.
Šta se događa kada bademe ostavite u vodi preko noći: Jednostavniji su za žvakanje, ali nisu čudotvorni lijek
Potapanje sirovih badema u vodi preko noći popularan je prehrambeni ritual kojim se orašasti plodovi omekšavaju i nekim ljudima čine prijatnijim za žvakanje i probavu. Bademi i bez namakanja ostaju vrijedan izvor vitamina E, vlakana, proteina, magnezijuma i nezasićenih masti, ali tvrdnje da voda višestruko povećava njihovu ljekovitost ili pretvara nekoliko badema u lijek za hronične bolesti treba posmatrati oprezno. Njihova stvarna vrijednost nalazi se u redovnoj, umjerenoj konzumaciji kao dijelu raznovrsne ishrane.
U vremenu kada se svakodnevno nude skupi dodaci prehrani, detoks-programi i komplikovani režimi ishrane, jednostavne namirnice lako dobiju gotovo mitski status. Jedna od njih je badem, orašasti plod koji se često jede kao međuobrok, dodaje kašama, jogurtu, salatama i desertima ili koristi za pripremu napitaka i namaza.
Posebno je popularan običaj ostavljanja nekoliko badema u vodi tokom noći. Ujutro su mekši, lakše se gule i imaju nešto drugačiju teksturu. Zagovornici ovog postupka često navode da se tako „aktiviraju“ hranjivi sastojci i uklanjaju materije koje otežavaju probavu, ali najveća praktična razlika za većinu ljudi jeste upravo omekšavanje ploda.
Potapanje badema tradicionalna je praksa prisutna u različitim kulturama. Tokom namakanja plod upija vodu, postaje mekši i lakše se žvače. Iako se često tvrdi da se time dramatično povećava nutritivna vrijednost, bademi već u sirovom obliku sadrže značajne količine vitamina E, zdravih masti, proteina, vlakana i minerala.
Šta namakanje zaista mijenja u bademu
Kada badem nekoliko sati provede u vodi, njegova smeđa kožica i unutrašnjost postaju mekše. To može biti korisno osobama kojima tvrdi orašasti plodovi predstavljaju poteškoću pri žvakanju, uključujući starije ljude ili one s osjetljivim zubima. Mekša struktura nekima djeluje prijatnije i u probavnom smislu, mada reakcija zavisi od pojedinca.
U orašastim plodovima prirodno se nalaze fitati i druge materije koje biljci služe tokom rasta, a mogu vezati dio minerala. Namakanjem se određena količina tih spojeva može smanjiti, ali nije opravdano očekivati da će se hranjive materije odjednom višestruko bolje apsorbovati. Raznovrsnost cijele ishrane ima mnogo veći značaj od toga jesu li četiri badema pojedena suha ili natopljena.
Bademi su dobar izvor vitamina E, antioksidansa koji pomaže zaštiti ćelija od oksidativnog oštećenja. Takođe sadrže magnezijum, biljne proteine, vlakna i pretežno nezasićene masnoće. Te osobine zadržavaju i prije i poslije potapanja, pa voda ne stvara nove vitamine niti pretvara badem u nutritivno drugačiju namirnicu.
„Ova transformacija omogućava vam da uživate u punom nutritivnom potencijalu badema, ali i olakšava probavu. Vitamin E, koji je poznat po svojim antioksidativnim svojstvima, postaje dostupniji kada se bademi natapaju.“
Iako se ovakva tvrdnja često ponavlja, ne treba je tumačiti kao dokaz da je natopljeni badem zdravstveno višestruko vredniji od običnog. Kod većine zdravih ljudi probavni sistem bez većih poteškoća iskorištava hranjive sastojke i iz nenatopljenih badema. Izbor između dvije varijante zato se može zasnivati na ukusu, teksturi i ličnoj podnošljivosti.
Guljenje omekšale kožice takođe nije obavezno. Upravo se u njoj nalaze vlakna i brojni biljni spojevi, pa je mnogi nutricionisti ne smatraju dijelom koji treba uklanjati. Osobe kojima kožica smeta mogu je skinuti nakon namakanja, ali oni koji je dobro podnose mogu pojesti cijeli badem.
Zdrave masti, vlakna i osjećaj sitosti
Jedna od najvažnijih prednosti badema jeste njihov sastav masnoća. Najveći dio čine mononezasićene i druge nezasićene masti, koje se u uravnoteženoj ishrani smatraju povoljnijim izborom od velikih količina zasićenih masnoća. Zamjena pojedinih industrijskih grickalica porcijom nesoljenih badema može zato biti korisna navika.
Važno je, međutim, pravilno objasniti njihov uticaj na holesterol. Bademi sami po sebi ne djeluju kao lijek koji direktno „topi“ loš LDL holesterol i podiže HDL kod svake osobe. Njihova korist dolazi do izražaja kada su dio ukupnog obrasca prehrane u kojem zamjenjuju manje povoljne izvore masti, uz dovoljno povrća, voća, cjelovitih žitarica i kretanja.
Vlakna, proteini i masnoće zajedno usporavaju pražnjenje želuca i mogu produžiti osjećaj sitosti. Zbog toga mala porcija badema može biti praktična užina između obroka. Osoba koja ih pojede umjesto slatkiša ili slanih grickalica možda će lakše izbjeći nagli povratak gladi, ali količina i dalje ostaje važna jer su bademi energetski bogati.
VAŽAN TRENUTAK: Namakanje ne povećava količinu mononezasićenih masti u bademu. Ono prvenstveno mijenja njegovu teksturu i može smanjiti dio rastvorljivih spojeva, dok osnovni sadržaj zdravih masti, proteina, vlakana i kalorija ostaje približno isti.
Tvrdnja da su upravo četiri badema dnevno idealna količina nema univerzalno pravilo iza sebe. Nekome će odgovarati nekoliko komada, dok će drugi kao užinu pojesti malu šaku. Potrebna količina zavisi od ukupnog unosa hrane, energetskih potreba, zdravstvenog stanja i ciljeva vezanih za tjelesnu težinu.
Bademi mogu pomoći u kontroli apetita, ali ne izazivaju automatsko mršavljenje. Ako se dodaju postojećoj ishrani bez smanjenja drugih kalorijskih izvora, ukupan dnevni unos može porasti. Najviše smisla imaju kada zamijene nutritivno siromašniju užinu, a ne kada se jedu kao dodatak nakon obilnog obroka.
Uticaj na šećer u krvi i zdravlje srca
Zbog kombinacije masnoća, vlakana i proteina, bademi imaju mali udio brzo probavljivih ugljikohidrata. Kada se jedu uz obrok koji sadrži ugljikohidrate, mogu doprinijeti sporijem varenju i blažem porastu šećera u krvi nego kada se isti obrok pojede bez izvora masti i vlakana. To ih može učiniti praktičnim dijelom jelovnika pojedinih osoba s predijabetesom ili dijabetesom tipa 2.
Ipak, natopljeni bademi nisu terapija za povišen šećer i ne mogu zamijeniti lijekove, plan ishrane niti savjet ljekara. Takođe nema osnova da se tvrdi da konzumacija nekoliko komada na prazan želudac može „postaviti stabilan metabolizam za cijeli dan“. Odgovor glukoze zavisi od cjelokupnog obroka, fizičke aktivnosti, terapije i individualnog zdravstvenog stanja.
Slično važi i za zdravlje srca. Redovno uključivanje nesoljenih orašastih plodova u kvalitetnu ishranu može biti povezano s povoljnijim kardiovaskularnim ishodima, ali se taj efekat ne može pripisati jednom jutarnjem ritualu. Mnogo su važniji dugoročni izbori – nepušenje, kontrola pritiska i šećera, kretanje i uravnotežena prehrana.
Ni tvrdnje da bademi liječe reumatoidni artritis, značajno snižavaju C-reaktivni protein ili sprečavaju rak ne treba predstavljati kao potvrđene činjenice. Antioksidansi i nezasićene masti mogu biti dio protivupalno usmjerene ishrane, ali hronične bolesti zahtijevaju stručnu dijagnostiku i liječenje. Jedna namirnica ne može preuzeti ulogu medicinske terapije.
Minerali su korisni, ali bademi nisu lijek za anemiju ili osteoporozu
Bademi sadrže magnezijum i određenu količinu kalcijuma, minerala važnih za normalno funkcionisanje mišića, živaca i kostiju. Zbog toga mogu doprinijeti ukupnom dnevnom unosu, naročito kada se jedu uz druge kvalitetne izvore minerala. Ipak, nekoliko badema ne osigurava količinu potrebnu za prevenciju ili liječenje osteoporoze.
Žene nakon menopauze koje imaju povećan rizik od gubitka koštane mase trebaju voditi računa o ukupnom unosu kalcijuma i vitamina D, fizičkoj aktivnosti i preporukama zdravstvenih stručnjaka. Bademi mogu biti dio takvog jelovnika, ali nisu zamjena za procjenu koštane gustoće ili propisanu terapiju.
Iako sadrže nešto željeza, nije tačno da mala dnevna količina badema može spriječiti anemiju. Biljno željezo iz hrane apsorbuje se drugačije od željeza iz pojedinih životinjskih izvora, a anemija može imati različite uzroke. Osoba koja osjeća izražen umor, vrtoglavicu, slabost ili zadihanost treba provjeriti krvnu sliku, a ne osloniti se na orašaste plodove kao liječenje.
Bademi mogu podržati kvalitet ishrane, ali izrazi poput „cjelovit paket za vitalnost“ lako stvaraju nerealna očekivanja. Njihova vrijednost je stvarna, ali umjerena: pružaju hranjive materije, mogu zamijeniti manje kvalitetne grickalice i dobro se uklapaju u brojne obroke.
Bademi su nutritivno vrijedna namirnica, ali ni sirovi ni natopljeni nisu lijek za rak, dijabetes, artritis, osteoporozu ili anemiju. Njihova korist dolazi iz redovne i umjerene konzumacije u okviru raznovrsne ishrane. Potapanje je prije svega način da postanu mekši i nekim ljudima prijatniji za jelo.
Kako ih pravilno potopiti i čuvati
Osobe koje vole mekšu teksturu mogu sirove, nesoljene bademe staviti u čistu posudu i preliti dovoljnom količinom vode. Posudu je najbolje držati poklopljenu u frižideru, naročito ako će bademi ostati potopljeni cijelu noć. Sobna temperatura tokom toplih dana može pogodovati razvoju mikroorganizama, pa higijena ne treba biti zanemarena.
Ujutro vodu treba prosuti, a bademe isprati čistom vodom. Mogu se pojesti s kožicom ili oguliti, zavisno od ukusa. Ako se neće odmah konzumirati, potrebno ih je držati u zatvorenoj posudi u frižideru i pojesti u kratkom roku, jer vlažni bademi nemaju istu trajnost kao suhi.
Mogu se dodati zobenoj kaši, jogurtu, salati ili smoothieju, ali nema potrebe da se jedu isključivo na prazan želudac. Organizam će njihove hranjive sastojke iskoristiti i kada su dio doručka ili drugog obroka. Najvažnije je da se uklope u ukupne prehrambene potrebe osobe.
Za potapanje treba koristiti sirove bademe, a ne izrazito soljene ili kandirane varijante. Prženi bademi i dalje mogu biti nutritivno vrijedni, ali slane verzije povećavaju unos natrijuma, dok proizvodi obloženi šećerom više podsjećaju na poslasticu nego na uravnoteženu užinu.
Osobe alergične na bademe ili druge orašaste plodove ne smiju ih konzumirati ni nakon namakanja. Potapanje ne uklanja alergene proteine i ne čini ih sigurnijim. Oprez je potreban i u domaćinstvima s malom djecom, jer cijeli orašasti plodovi mogu predstavljati opasnost od gušenja.
Za većinu ljudi nema potrebe da se ovaj ritual pretvori u strogu obavezu. Nekome će prijati nekoliko omekšanih badema ujutro, dok će ih druga osoba radije jesti suhe tokom dana. Obje varijante mogu biti dio zdrave prehrane ako su porcije umjerene i ako bademi zamjenjuju manje kvalitetnu grickalicu.
Privlačnost natopljenih badema nalazi se u njihovoj jednostavnosti. Potrebni su voda, posuda i nekoliko sati, bez skupih dodataka ili komplikovanih recepata. Međutim, upravo zbog toga nije potrebno njihov učinak predstavljati većim nego što jeste. Dobra prehrambena navika ne mora biti čudotvorna da bi bila korisna.
Bademi ostaju vrijedan izvor hranjivih sastojaka bilo da su suhi ili natopljeni. Voda preko noći može ih omekšati, promijeniti okus i nekim ljudima olakšati konzumaciju, ali ne pretvara ih u ljekoviti eliksir. Najviše koristi donijet će kada se jedu umjereno, zajedno s raznovrsnom hranom i bez očekivanja da jedna namirnica može riješiti složene zdravstvene probleme.
“`
