Posljednjih godina sve veći broj zemalja pomjera starosni rok za odlazak u penziju. To se desilo i u Mađarskoj u kojoj je predloženo da se ta starosna granica u potpunosti ukine. Stanovništvo nije nimao sretno ovakvim riješenjima kao ni sindikati ali je pitanje koliko oni mogu imati uticaja na krajnji ishod. U nastavku saznajte detalje.

Starosna granica za penziju mogla bi nestati: Sve više ljudi će raditi duže nego ranije

Tradicionalni odlazak u penziju sa navršenih 65 godina mogao bi u budućnosti izgubiti svoj dosadašnji značaj. Osiguravajuće kuće upozoravaju da se zbog dužeg životnog vijeka, zdravijeg starenja i promjena na tržištu rada društvo mora pripremiti za potpuno drugačiji pogled na penzionisanje.

Ideja da čovjek nakon određene dobi automatski prestaje raditi i odlazi u penziju mogla bi postati prošlost. Prema mišljenju predstavnika osiguravajuće grupe NN iz Mađarske, buduće generacije vjerovatno će ostajati duže na tržištu rada, a klasična starosna granica od 65 godina mogla bi vremenom nestati.

Kako je ranije izjavio Lard Frize, generalni direktor ove osiguravajuće grupe, u intervjuu za list Világgazdaság, promjene u načinu života i rada dovele su do potrebe da se drugačije razmišlja o penziji. Ljudi danas duže žive, duže ostaju zdravi i imaju više mogućnosti da biraju kada i na koji način žele završiti profesionalni put.

Promjene u društvu mijenjaju pogled na penzionisanje

Jedan od glavnih razloga zbog kojih se očekuju promjene jeste činjenica da savremeno tržište rada nudi mnogo fleksibilnije oblike zaposlenja nego ranije. Mnogi ljudi, ukoliko to žele i mogu, neće morati potpuno prestati raditi kada dostignu određenu dob, već će moći prilagoditi obim posla svojim mogućnostima.

Osim toga, produžen životni vijek donosi nove izazove za penzione sisteme i osiguravajuća društva. Dok su ranije ljudi kraći period provodili u penziji, danas mnogi nakon odlaska iz radnog odnosa žive još nekoliko decenija.

Stručnjaci iz oblasti osiguranja smatraju da se o penziji ne bi trebalo početi razmišljati tek neposredno prije odlaska iz radnog odnosa. Umjesto toga, važno je da ljudi ranije donose odluke o finansijskoj sigurnosti i načinu života u kasnijim godinama.

Prema riječima direktora NN grupe, razgovor o penzionisanju treba započeti dok su ljudi još aktivni na tržištu rada. Na taj način mogu se bolje pripremiti za budućnost i donijeti odluke koje odgovaraju njihovim potrebama.

„Važno je što ranije uključiti ljude u donošenje odluka o penziji i započeti dijalog s njima, kako bi se mogli pripremati za penziju dok još rade.“

Koji su trenutno uslovi za odlazak u penziju u Mađarskoj?

Prema postojećim pravilima u Mađarskoj, starosna granica za odlazak u penziju iznosi 65 godina i jednaka je za muškarce i žene. Za razliku od nekih evropskih zemalja gdje postoje razlike u godinama potrebnim za penzionisanje, u Mađarskoj oba pola imaju iste uslove kada je riječ o starosnoj dobi.

Za osobe rođene od 1957. godine nadalje, najraniji trenutak za odlazak u starosnu penziju jeste dan kada navrše 65 godina života. Ranije generacije imale su drugačije rokove zbog postepenog povećavanja starosne granice.

Prema navedenom rasporedu, osobe rođene 1956. godine mogle su ostvariti pravo na penziju tokom 2020. ili 2021. godine, zavisno od toga u kojem dijelu godine su rođene. Za rođene 1957. godine predviđena je penzija tokom 2022. godine, dok su kasnije generacije ulazile u penzionu dob prema sljedećem rasporedu:

• 1958. godište – penzionisanje tokom 2023. godine
• 1959. godište – penzionisanje tokom 2024. godine
• 1960. godište – penzionisanje tokom 2025. godine
• 1961. godište – penzionisanje tokom 2026. godine
• 1962. godište – penzionisanje tokom 2027. godine
• 1963. godište – penzionisanje tokom 2028. godine
• 1964. godište – penzionisanje tokom 2029. godine
• 1965. godište – penzionisanje tokom 2030. godine

Ovaj raspored pokazuje kako je sistem postepeno prilagođavan novim demografskim okolnostima, dok se granica od 65 godina ustalila kao osnovni kriterij za mlađe generacije.

Radni staž ostaje jedan od ključnih uslova

Osim dostignute starosne dobi, važan kriterij za ostvarivanje pune starosne penzije jeste i dovoljan broj godina radnog staža. Za punu penziju potrebno je najmanje 20 godina staža.

Osobe koje ne ispunjavaju ovaj uslov, ali imaju najmanje 15 godina staža kada dostignu starosnu granicu, mogu podnijeti zahtjev za djelimičnu, odnosno proporcionalnu penziju.

Posebna pravila postoje za žene koje mogu ostvariti povoljnije uslove kroz program koji uzima u obzir i godine provedene u odgoju djece. Vrijeme provedeno kod kuće zbog podizanja djece može se uračunati u penzijski staž.

Zbog toga žene mogu ostvariti pravo na penziju nakon 40 godina penzijskog staža, pri čemu se ne mora raditi isključivo o klasičnim godinama provedenim na radnom mjestu.

Nova budućnost penzionisanja donosi više ličnih odluka

Promjene koje se najavljuju ne znače nužno da će ljudi biti primorani raditi duže, već da bi sistem mogao postati fleksibilniji. Umjesto jedne univerzalne granice, budući modeli mogli bi više uzimati u obzir zdravlje, finansijsku situaciju i želje pojedinca.

Osiguravajuće kuće zbog toga naglašavaju važnost ranog planiranja. Ljudi bi trebali tokom radnog vijeka razmišljati o tome kakav život žele nakon završetka karijere i na koji način mogu osigurati stabilnost u starijoj dobi.

Za sada u Mađarskoj i dalje važi pravilo odlaska u starosnu penziju sa 65 godina, ali predstavnici osiguravajućeg sektora smatraju da bi se odnos prema radu i penzionisanju mogao značajno promijeniti u narednim decenijama.

Ideja o penziji kao strogo određenom trenutku u životu mogla bi postepeno ustupiti mjesto modelu u kojem ljudi sami biraju kada će završiti profesionalni put, u skladu sa svojim mogućnostima i životnim okolnostima.