Ljudi mogu da budu jako dovitljivi i da neke stvari koje bi većina bacila pametno iskoriste. Danas govorimo  o starim azvjesama koje možete jako dobro upotrebiti u svojoj bašti ako je imate. Naime neko se dosjetio da ih iskoristi tako što će zaštititi svoje biljke od prejakog sunca a u nastavku saznajte cijeli postupak.

Stara zavjesa može pomoći biljkama tokom ljetnih vrućina: Jednostavan način da se sačuva vlaga i ublaži jako sunce

Visoke ljetne temperature mogu predstavljati veliki izazov za povrće i cvijeće, posebno kada sunce satima direktno prži baštu. U takvim uslovima jednostavna, lagana i svijetla zavjesa može poslužiti kao privremena zaštita koja ublažava najjače sunčeve zrake, pomaže zemljištu da duže zadrži vlagu i olakšava biljkama da prebrode najtopliji dio dana.

Kako ljeto odmiče, mnogi baštovani primjećuju da biljke sve teže podnose vremenske prilike. Čak i kada se redovno zalivaju, zemlja se veoma brzo osuši, listovi počinju gubiti čvrstoću, a na njihovoj površini mogu se pojaviti svijetle ili smeđe mrlje koje ukazuju na oštećenja izazvana prejakim sunčevim zračenjem.

Posebno su osjetljive biljke koje su tek presađene ili imaju slabije razvijen korijen. One mnogo teže nadoknađuju vodu izgubljenu tokom najtoplijih sati, pa čak i kratkotrajni periodi ekstremne vrućine mogu usporiti njihov rast i razvoj.

Mnogi u takvim situacijama razmišljaju o kupovini mreža za zasjenjivanje ili drugih vrtnih dodataka. Međutim, za manju baštu ili nekoliko redova povrća često nije potrebno posebno ulaganje. Predmet koji se već nalazi u mnogim domaćinstvima može privremeno preuzeti tu ulogu – stara, prozračna zavjesa.

Zašto blaga sjena može biti korisnija od potpunog zaklanjanja

Najveća prednost tanke zavjese jeste to što ne uskraćuje biljkama svjetlost koja im je potrebna za normalan razvoj. Umjesto da potpuno blokira sunčeve zrake, lagana tkanina djeluje kao filter koji ublažava njihovu jačinu, a istovremeno omogućava dovoljno prirodnog osvjetljenja.

Jednako je važno što kroz prozračan materijal vazduh može slobodno cirkulisati. Tako se ispod zaštite ne zadržavaju prekomjerna toplota i vlaga, što bi moglo stvoriti nove probleme umjesto da zaštiti biljke.

Cilj ovakve zaštite nije stvaranje potpunog hlada. Povrću i cvijeću sunčeva svjetlost i dalje je neophodna kako bi razvijali listove, cvjetove i plodove. Zavjesa samo pomaže da se ublaži period kada je sunce najjače, najčešće između podneva i ranih poslijepodnevnih sati.

Ujutro, kada su temperature niže i sunce blaže, biljke mogu biti potpuno izložene svjetlosti. Isto važi i za kasnije poslijepodnevne sate, kada opasnost od ožegotina znatno opada. Na taj način biljke dobijaju ravnotežu između dovoljne količine svjetlosti i zaštite od ekstremne vrućine.

Biljke koje su tokom najtoplijeg dijela dana zaklonjene blagom sjenom obično sporije gube vlagu. Površinski sloj zemlje ostaje duže vlažan, pa korijen ima više vremena da iskoristi vodu dobijenu zalivanjem. To ne znači da zalivanje više nije potrebno, već da se postojeća vlaga efikasnije čuva.

Kojim biljkama ovakva zaštita može najviše koristiti

Privremeno zasjenjivanje može biti korisno za veliki broj vrtnih kultura, ali naročito za one koje teže podnose dugotrajne periode visokih temperatura. Među njima se često izdvajaju paradajz, paprika, krastavci i zelena salata.

Iako su paradajz i paprika poznati kao biljke koje vole toplinu, višesatno izlaganje temperaturama iznad uobičajenih ljetnih vrijednosti može usporiti njihov razvoj, posebno kada u zemljištu nema dovoljno vlage. Krastavci zbog velikih listova brzo gube vodu, dok zelena salata može prerano početi razvijati cvjetnu stabljiku ili uvenuti.

Posebno je važno zaštititi biljke neposredno nakon presađivanja. U tom periodu korijen još nije dovoljno razvijen da nadoknadi količinu vode koju biljka svakodnevno gubi preko listova. Nekoliko dana blage sjene može joj pomoći da se lakše prilagodi novom mjestu.

Prilikom odabira zavjese prednost treba dati tankim i svijetlim materijalima. Tamne i teže tkanine mogu zadržavati više toplote, dok potpuno neprozirni materijali mogu uskratiti biljkama previše svjetlosti potrebne za rast.

Zavjesa se može razapeti pomoću drvenih kolaca, letvica, kanapa ili postojeće vrtne konstrukcije. Važno je da bude postavljena iznad biljaka, a ne direktno preko njihovih listova. Između biljke i tkanine mora ostati dovoljno prostora kako bi vazduh mogao nesmetano prolaziti.

Ako mokra ili zagrijana tkanina dugo dodiruje lišće, može doći do oštećenja osjetljivih dijelova biljke. Također, potpuno zatvoren prostor bez strujanja vazduha pogoduje zadržavanju vlage i razvoju pojedinih biljnih bolesti. Zbog toga zaštita treba stvarati sjenu, ali ne i zatvoren prostor.

Pravilno postavljanje donosi najbolje rezultate

Način postavljanja zavjese zavisi od rasporeda biljaka i položaja sunca. U pojedinim baštama dovoljno je zaštititi samo stranu koja je najviše izložena jakom poslijepodnevnom suncu, dok je u drugim praktičnije razapeti tkaninu vodoravno iznad cijelog reda.

Prije postavljanja korisno je nekoliko dana posmatrati kako se sjena pomjera tokom dana. Tako se lakše određuje koji dio bašte trpi najveće opterećenje zbog visokih temperatura.

Zavjesa ne mora ostati postavljena tokom cijelog ljeta. Može se koristiti samo za vrijeme najavljenih toplotnih talasa ili kada biljke pokazuju znakove da teško podnose sunce. Kada temperature ponovo postanu umjerenije, zaštitu je moguće ukloniti kako bi biljke nesmetano koristile prirodnu svjetlost.

Važno je povremeno provjeravati i stabilnost konstrukcije. Jači vjetar može pomjeriti tkaninu ili olabaviti nosače, pa zavjesa treba biti dobro učvršćena, ali tako da ne oštećuje biljke niti njihov korijen.

Sama sjena ipak nije dovoljna ako se zanemare ostale potrebe biljaka. Tokom velikih vrućina zalivanje je najbolje obaviti rano ujutro ili u večernjim satima, kada voda sporije isparava i lakše dopire do korijena. Zalivanje usred dana često je manje efikasno upravo zbog brzog isparavanja.

Dodatnu zaštitu može pružiti i sloj malča raspoređen oko biljaka. Suha trava, slama ili drugi odgovarajući materijali pomažu da se zemljište sporije zagrijava i da duže zadržava vlagu. Redovno uklanjanje korova također je važno jer on koristi istu vodu i hranjive materije koje su potrebne povrću i cvijeću.

Baštovan treba pratiti kako biljke reaguju na zaklon. Ako se stabljike pretjerano izdužuju, listovi blijede ili se biljke okreću prema otvorenoj strani tražeći više svjetlosti, moguće je da sjena traje predugo ili je pregusta. Tada je dovoljno podići zavjesu, pomjeriti je ili skratiti vrijeme njenog korištenja.

S druge strane, ako zemlja i dalje veoma brzo gubi vlagu, listovi ostaju klonuli ili se pojavljuju tragovi ožegotina, površinu zaklona može biti potrebno proširiti ili postaviti nešto ranije tokom dana. Ne postoji jedno rješenje koje odgovara svakoj bašti jer mnogo zavisi od položaja, vrste zemljišta i kultura koje se uzgajaju.

Vrijednost ovog jednostavnog postupka upravo je u njegovoj prilagodljivosti. Zavjesa se lako premješta, može se prilagoditi dužini reda i ukloniti čim više nije potrebna. Za njeno korištenje nisu potrebni posebni alati niti velika ulaganja.

Biljke tokom ljeta često ne stradaju zbog jednog izuzetno toplog dana, nego zbog niza uzastopnih dana tokom kojih ne uspijevaju nadoknaditi izgubljenu vlagu i oporaviti se od toplotnog stresa. Nekoliko sati pažljivo napravljene sjene, pravilno zalivanje i zaštita zemljišta mogu im pomoći da lakše prebrode takve uslove i nastave normalan razvoj.

Predmet koji je nekada služio kao obična prozorska zavjesa tako može pronaći novu svrhu među redovima povrća ili cvijeća. Kada se koristi pažljivo i samo onda kada je zaista potreban, može postati jednostavan saveznik u zaštiti biljaka od ljetne žege i pomoći da sav trud uložen u baštu donese bolje rezultate.