Čulo sluha je jedno do naših najvažnijih a danas govorimo o zvukovima koji mogu biti iritatni i koji mnogima smetaju. Jedan od tih zvukova je i grebanje viljuškom po tanjiru a možda iste znali da ovaj zvuk nije svima podjednako iritantan. Ukoliko vama jeste saznajte više o tome u nastavku.

Zašto se naježite kada čujete viljušku po tanjiru? Psiholozi objašnjavaju zbog čega mozak tako burno reaguje

Gotovo svako je barem jednom doživio da ga određeni zvuk potpuno izbaci iz ravnoteže. Nekome smeta grebanje viljuške po tanjiru, drugome škripa stiropora, dok treći ne mogu podnijeti zvuk noktiju po staklu ili krede po školskoj tabli.

Zanimljivo je da isti zvuk kod jedne osobe izazove snažnu nelagodu, dok ga druga jedva primijeti. Upravo ta razlika godinama zanima psihologe i neurološke stručnjake koji proučavaju način na koji ljudski mozak obrađuje zvučne podražaje.

Mozak ne registruje samo zvuk

Kada čujemo izrazito neugodan zvuk, aktivira se mnogo više od dijela mozga zaduženog za sluh. U obradu se uključuju i regije povezane s emocijama, osjećajem gađenja i procjenom potencijalne prijetnje.

Zbog toga reakcija nije samo misao da nam se određeni zvuk ne sviđa. Organizam može gotovo trenutno odgovoriti napetošću mišića, žmarcima, nelagodom ili snažnom željom da se udaljimo od izvora zvuka.

Stručnjaci smatraju da je riječ o automatskom mehanizmu kojim mozak procjenjuje podražaje iz okoline mnogo prije nego što ih svjesno analiziramo.

Zašto neki ljudi burnije reaguju?

Psiholozi navode da osobe koje intenzivnije doživljavaju ovakve zvukove često imaju izraženiju senzornu osjetljivost. To znači da njihov nervni sistem snažnije registruje određene podražaje iz okoline, bilo da je riječ o zvukovima, mirisima, dodiru ili teksturama.

Takvi ljudi često primjećuju sitne detalje koje drugi potpuno zanemare. Brže uočavaju promjene u prostoru, lakše registruju tihe zvukove i osjetljiviji su na određene materijale ili površine.

Iako to ponekad može biti naporno, ovakva osobina može imati i svoje prednosti. Veća osjetljivost često se povezuje s boljim zapažanjem detalja, razvijenijom empatijom i većom sposobnošću primjećivanja promjena u ponašanju drugih ljudi.

Na reakciju utiču i stres i umor

Stručnjaci objašnjavaju da osjetljivost na neugodne zvukove nije uvijek ista. Način na koji ćemo reagovati može zavisiti od brojnih faktora, uključujući nivo stresa, umor, raspoloženje i opšte stanje organizma.

Tokom napornih ili emocionalno zahtjevnih dana tolerancija na podražaje često se smanjuje. Zvuk koji nam inače ne bi posebno smetao tada može izazvati mnogo snažniju reakciju.

Zbog toga mnogi ljudi primjećuju da ih isti zvuk nekada gotovo ne uznemiri, dok im drugi put izazove izrazitu nelagodu.

Zašto ista stvar nekome smeta, a nekome ne?

Ne postoji jedinstven prag osjetljivosti koji vrijedi za sve ljude. Nervni sistem svake osobe obrađuje informacije iz okoline na nešto drugačiji način.

Pored urođenih razlika, na reakcije mogu uticati i prethodna iskustva, navike, emocionalno stanje i okruženje u kojem osoba živi. Zbog toga dva čovjeka mogu potpuno različito doživjeti isti zvuk.

Upravo zato stručnjaci naglašavaju da ne treba umanjivati tuđe iskustvo samo zato što nama određeni zvuk ne predstavlja problem.

Kada potražiti savjet stručnjaka?

Osjetljivost na pojedine zvukove sama po sebi nije neuobičajena i kod većine ljudi ne predstavlja zdravstveni problem. Međutim, ako određeni zvukovi izazivaju izrazitu patnju ili ozbiljno ometaju svakodnevni život, korisno je razgovarati sa zdravstvenim stručnjakom.

U nekim slučajevima pojačana osjetljivost može biti povezana s poremećajima poput misofonije ili drugim stanjima koja zahtijevaju individualnu procjenu i odgovarajući pristup.

Pravovremeni razgovor sa stručnjakom može pomoći da osoba bolje razumije vlastite reakcije i pronađe načine za njihovo lakše kontrolisanje.

Zvuk viljuške po tanjiru, škripa krede ili grebanje noktiju po staklu možda će nekome biti tek prolazna neprijatnost, dok će drugome izazvati žmarce i potrebu da odmah prekine taj zvuk. Razlika nije u samom zvuku, već u načinu na koji ga mozak doživljava i obrađuje.

Naše reakcije na svakodnevne podražaje mnogo govore o tome kako funkcioniše nervni sistem. Upravo zbog toga stručnjaci smatraju da razumijevanje vlastite osjetljivosti može pomoći ljudima da bolje upoznaju sebe, lakše upravljaju stresom i pronađu načine da očuvaju svakodnevnu psihološku ravnotežu.