Danas govorimo o jednoj prelijepoj zemlji koja je na žalost decenijama pod jakim sankcijama i gdje zbog toga ljudi jedva preživljavaju. Riječ je o Kubi koja je jedini prihod imala od turizma ali ove godine je i to drastično smanjeno. U nastavku saznajte šta kažu tamošnji hotelijeri i ljudi koji žive od turizma.
Turizam je godinama bio jedna od ključnih grana kubanske ekonomije, a otočna država privlačila je posjetitelje svojim bijelim plažama, kolonijalnim ulicama i jedinstvenim karipskim šarmom. Milijuni turista iz cijelog svijeta dolazili su uživati u ljepotama Kube, a hoteli su radili punim kapacitetom, što je značajno doprinosilo državnim prihodima. Danas je situacija posve drugačija – ulice koje su nekada bile prepune turista sada su gotovo prazne, smanjeni su kapaciteti hotela, a duboka ekonomska kriza dodatno otežava život lokalnog stanovništva.
Pad turističkog prometa značajno je povezan s novim američkim sankcijama uvedenim tijekom mandata Donalda Trumpa. Te mjere, zajedno s rastućim nestašicama osnovnih životnih namirnica, udarile su snažno po sektoru turizma, koji je decenijama donosio milijarde dolara u državni proračun.
Posljedice su vidljive ne samo u svakodnevnom životu građana, već i u povijesnom dijelu Havane. La Habana Vieja, poznata po svojoj očuvanoj kolonijalnoj arhitekturi, danas djeluje gotovo napušteno, a trgovi i ulice kojima su nekada prolazili posjetitelji sada su rijetko naseljeni.
- Ulični glazbenik Elio, koji gotovo trideset godina svira gitaru na trgu Plaza Vieja, potvrđuje promjenu. Turista je sada izuzetno malo, a njegov nastup rijetko privuče više od nekoliko prolaznika. Statistike pokazuju koliko je pad značajan – tijekom prvih pet mjeseci ove godine Kubu je posjetilo oko 360.000 stranih turista, što je pad od čak 58 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Za usporedbu, Dominikanska Republika u istom periodu privukla je deset puta više posjetitelja.
Sankcije su dodatno produbile krizu jer su pogođeni ključni kanali opskrbe. Američka vojna operacija u Venecueli početkom godine prekinula je isporuke nafte, a nove mjere ograničile su snabdijevanje gorivom. Posljedica je bila i otkazivanje letova pojedinih aviokompanija, što je dodatno smanjilo dolazak stranih posjetitelja. Istovremeno, američka administracija pojačala je pritisak na strane tvrtke koje surađuju s kubanskom vojskom, koja kontrolira velik dio turističkog sektora, zbog čega su neki međunarodni hotelski lanci odlučili napustiti zemlju.

Cilj sankcija, prema Washingtonu, bio je vršiti pritisak na kubanske vlasti da otvore politički sustav i omoguće veća strana ulaganja, uključujući i ona u turizam. Donald Trump je u intervjuu za Axios usporedio turistički potencijal Kube s naftnim bogatstvom Venezuele, naglašavajući kako Kuba ima prirodnu ljepotu i nekretnine koje se mogu komercijalno iskoristiti. Mediji su tada spekulirali i o mogućoj vojnoj intervenciji, što je dodatno unijelo nesigurnost među posjetitelje.
Turistički sektor, koji je već bio pogođen pandemijom, sada se suočava s dodatnim padom interesa. Direktorica agencije Cubania, Lucy Davis, ističe da mnogi putnici ne žele posjetiti zemlju koja se suočava s tolikim problemima, a odlazak na Kubu počinje se percipirati kao oblik “mračnog turizma”. Agencija se stoga preorijentirala na prikupljanje donacija hrane za lokalno stanovništvo, što je istovremeno način da zaposlenici zadrže radna mjesta.
Iako su kubanske vlasti ranije ulagale velika sredstva u izgradnju hotela vjerujući da će turizam biti pokretač razvoja, većina tih objekata danas stoji prazna. Predsjednik Miguel Díaz-Canel predložio je model u kojem bi Kubanci mogli upravljati hotelima u ime države, iako bi vlasništvo i dalje ostalo državno. Ekonomist Pedro Monreal smatra da je prekomjerno oslanjanje na turizam, u kombinaciji s američkim sankcijama, glavni razlog duboke ekonomske krize.

Novi i nedovršeni hoteli postali su simbol propadanja sektora koji je nekada bio najveća nada kubanske privrede. I dok zemlja pokušava pronaći put prema stabilizaciji, svakodnevica lokalnog stanovništva i dalje je obilježena nestašicama, smanjenim prihodima i neizvjesnošću u vezi s turističkom budućnošću.










