Vjerovatno nikada niste razmišljali o ovj temi ali kako starimo mnoge stvari koje su bile nevažne u ranijim godinama sada dobijaju na značaju kao što je na primjer vrijeme kada se tuširamo.
Tuširanje se mnogima čini kao sasvim običan dio dana, trenutak osvježenja i opuštanja, ali stručnjaci upozoravaju da upravo tada može doći do neugodnih situacija ako se ne vodi računa o nekoliko važnih detalja.
Dok su mlađi, ljudi rijetko obraćaju pažnju na vrijeme odlaska pod tuš ili temperaturu vode koju koriste. Organizam tada lakše podnosi promjene, a ravnoteža i snaga tijela uglavnom nisu problem. Međutim, s godinama se tijelo mijenja, mišići postaju slabiji, refleksi sporiji, a krvni tlak osjetljiviji na nagle promjene temperature i položaja tijela. Upravo zbog toga ono što je nekada bilo potpuno bezazleno može postati izazov koji povećava rizik od vrtoglavice, slabosti ili pada.
Mnogi stariji ljudi primjećuju da im je potrebno više vremena da se razbude nakon ustajanja iz kreveta. Tijelo tada još nije potpuno aktivno, krvni tlak može biti niži, a ravnoteža nestabilna. Zbog toga stručnjaci savjetuju da se odmah nakon buđenja ne ide direktno pod tuš, posebno ako osoba osjeća slabost ili ukočenost u nogama i leđima.
- Topla voda dodatno širi krvne žile i kod pojedinih ljudi može izazvati nagli pad tlaka, što povećava mogućnost vrtoglavice ili nesvjestice. Upravo zato preporučuje se da se nakon ustajanja pričeka barem pola sata kako bi se organizam postupno prilagodio dnevnim aktivnostima.
Ni vrijeme neposredno nakon jela nije idealno za tuširanje. Nakon obroka tijelo usmjerava veliki dio energije na probavu, pa mnogi tada osjećaju tromost i pospanost. Ako se odmah nakon obilnog ručka ili večere ode pod tuš, može se pojaviti osjećaj težine, slabosti ili nelagode. Stručnjaci zato savjetuju da se pričeka najmanje četrdeset minuta do sat vremena prije odlaska u kupaonicu.
Posebnu pažnju trebaju obratiti osobe koje imaju problema sa srcem, cirkulacijom ili kroničnim bolestima. Pojedine terapije mogu dodatno utjecati na ravnotežu i tlak, pa se preporučuje oprez prilikom naglih pokreta ili dugog stajanja pod toplom vodom.
Mnogi liječnici smatraju da je najbolje vrijeme za tuširanje tijekom prijepodneva ili u kasnim poslijepodnevnim satima, kada je organizam stabilniji i budniji. Tada je manja mogućnost da će doći do osjećaja slabosti ili gubitka ravnoteže. Upravo zato starijim osobama savjetuje se izbjegavanje tuširanja kasno navečer ili rano ujutro odmah nakon ustajanja.
Osim pravilnog odabira vremena, važna je i sigurnost same kupaonice. Kupatilo je jedno od mjesta u domu gdje najčešće dolazi do nezgoda, posebno kod starijih osoba. Mokre pločice, klizavi podovi i nagli pokreti mogu vrlo lako dovesti do pada koji kasnije izaziva ozbiljne posljedice.
Zbog toga stručnjaci preporučuju postavljanje protukliznih podloga koje smanjuju mogućnost klizanja. Također, rukohvati postavljeni uz tuš ili kadu mogu pomoći ljudima koji se osjećaju nesigurno pri ustajanju ili okretanju. Iako mnogi u početku smatraju da im takva pomoć nije potrebna, upravo male prilagodbe često sprječavaju ozbiljne ozljede.Sve češće se preporučuje i korištenje stolice za tuširanje kod osoba koje imaju problema sa stabilnošću ili dugim stajanjem. Sjedenje tijekom tuširanja omogućava veću sigurnost i smanjuje napor za organizam, posebno kod ljudi koji osjećaju slabost ili umor.
Veliku ulogu ima i temperatura vode. Pretjerano vruća voda može dodatno opteretiti srce i izazvati ubrzan rad organizma, dok umjereno topla voda djeluje opuštajuće bez naglih promjena u cirkulaciji. Zato stručnjaci savjetuju izbjegavanje izrazito vrućih tuševa, posebno kod osoba koje imaju problema s tlakom ili srcem.Pored fizičke sigurnosti, važna je i psihološka udobnost. Mnogi stariji ljudi razviju strah od pada, pa čak i običan odlazak pod tuš kod njih izaziva nervozu. Taj strah često dodatno povećava napetost i nesigurnost pri kretanju. Upravo zato stvaranje sigurnog i prilagođenog prostora može pomoći da svakodnevne aktivnosti ponovno postanu ugodne i opuštajuće.
Briga o sebi ne podrazumijeva samo liječenje bolesti, već i stvaranje navika koje štite zdravlje i sprječavaju probleme prije nego što nastanu. Ponekad upravo male promjene u svakodnevnoj rutini mogu značajno poboljšati kvalitetu života i smanjiti mogućnost nezgoda.Mnogi tek u poznijim godinama shvate koliko su jednostavne stvari zapravo važne. Siguran korak, osjećaj stabilnosti i mogućnost da samostalno obavljaju svakodnevne aktivnosti postaju dragocjeni više nego ikada prije.
