Naš danađnji tekst je fokusiran na zdravlje i donosimo vam mišljenje poznatog doktora Ivanova o tome kako da uravnotežite svoj organizam. U nastavku čitajte detaljnije.
U današnjem užurbanom načinu života malo tko razmišlja o kiselosti vlastitog organizma. A ipak, upravo ta fina kemijska ravnoteža može biti tiha pozadina mnogih zdravstvenih tegoba koje smatramo normalnima – kroničnog umora, bolova u mišićima i zglobovima, loše probave, čak i čestih glavobolja. Ljudsko tijelo najbolje funkcionira kada mu je pH vrijednost između 7,35 i 7,45, što znači blago alkalno. Kada ta ravnoteža klone prema kiseloj strani, nastaje stanje koje se zove acidoza, a ono može polako, ali sigurno nagrizati zdravlje.
Glavni krivac za prekomjernu kiselost moderne su prehrambene navike. Dijeta bogata prerađenom hranom, bijelim šećerom, rafiniranim brašnom, crvenim mesom i gaziranim pićima stvara u tijelu kiselo okruženje. Konkretno, gazirana pića sadrže fosfornu kiselinu koja izravno opterećuje bubrege i kosti. Čak i naizgled bezazlene namirnice poput kave, alkohola i većine žitarica mogu doprinijeti zakiseljavanju.
Problem je u tome što tijelo, kako bi neutraliziralo višak kiseline, poseže za vlastitim rezervama – prvenstveno kalcijem iz kostiju i magnezijem iz mišića. To znači da dugotrajna acidoza doslovce izjeda koštani sustav, što dugoročno može dovesti do osteoporoze, čak i kod osoba koje nisu u poodmakloj životnoj dobi.
- No kiselost ne napada samo kosti. Ona opterećuje bubrege, koji su glavni filtar za višak kiseline; ako im posao postane pretežak, mogu se stvoriti bubrežni kamci. Osim toga, kiselo okruženje pogoduje razvoju upalnih procesa u tijelu, što znači da se kronične bolesti – od artritisa do bolesti srca – lakše razvijaju i teže liječe. Hormonski sustav također trpi; povišena kiselost može smanjiti osjetljivost na inzulin, što je izravan put prema dijabetesu tipa 2. I na kraju, kisela sredina otežava apsorpciju ključnih minerala iz hrane, bez obzara na to koliko zdravo jeli. Drugim riječima, možete jesti špinat pun željeza, ali ako ste previše kiseli, tijelo ga neće iskoristiti.
Srećom, ravnoteža se može vratiti. Ne treba nikakva drastična dijeta ni skupi dodaci – dovoljno je dosljedno primjenjivati nekoliko jednostavnih principa. Prvi i najvažniji: više alkalne hrane. Alkalne namirnice su one koje nakon probave u tijelu ostavljaju lužnati ostatak. To je prije svega povrće, posebno lisnato zelje poput špinata, kelja i blitve.
Zatim krastavci, avokado, brokula, celer. Voće je uglavnom neutralno ili blago alkalno, s izuzetkom brusnica i šljiva koje su kisele. Posebno se ističe limun – iako kiselog okusa, u tijelu djeluje alkalno jer se njegovi minerali metaboliziraju u lužnate spojeve. Stoga topla voda s iscijeđenim limunom ujutro na prazan želudac može biti izvrstan početak dana.
Orašasti plodovi, posebno bademi, također su alkalni i izvrstan su međuobrok. Sjemenke poput lana, suncokreta i sezama idu u istu kategoriju. S druge strane, šećer, bijelo brašno, meso, mliječni proizvodi, kava i alkohol trebali bi biti smanjeni – ne nužno izbačeni, ali svedeni na povremeni užitak.
Osim ishrane, hidratacija igra ključnu ulogu. Čista voda pomaže bubrezima da izluče višak kiseline. Gazirana pića i alkohol rade suprotno. Također, fizička aktivnost – posebno ona koja uključuje znojenje – pomaže tijelu da se oslobodi kiselina kroz kožu. Redovita umjerena vježba poput brzog hodanja, plivanja ili vožnje bicikla izvrstan je način da se pH ravnoteža održi.
Zaključak je jednostavan: tijelo nam stalno šalje signale. Umor, bolovi, loša probava – sve su to pozivi da nešto nije u redu. Često smo naučeni te simptome ignorirati ili ih liječiti tabletama. No ponekad je rješenje puno bliže – na tanjuru. Prelazak na alkalniju prehranu nije dijeta, već trajna promjena koja ne zahtijeva odricanja, već svjesne zamjene. I te male zamjene, ponavljane iz dana u dan, grade tijelo koje je manje upaljeno, više energično i otpornije na bolesti. Jer tijelo koje nije u borbi s viškom kiseline može se konačno posvetiti onome za što je stvoreno – životu.
