Vrtlari ulažu jako puno truda u svoje bašte da bi brali plodove svog rada a vrlo često se desi da povrće napadaju razni paraziti koji mogu poptuno uništiti urod.
Ako imate vrt ili barem nekoliko staklenika, sigurno ste se susreli s problemom koji iz godine u godinu muči vrtlare – listovi paradajza i krastavaca počnu žutjeti bez očitog razloga. Činite sve kako treba: zalijevate redovito, sunce je tu, trud ulažete, ali biljke jednostavno izgledaju umorno i blijedo. Srećom, postoji jednostavan, provjeren i potpuno prirodan način da se to promijeni, a već nakon nekoliko dana rezultati postaju vidljivi.
Žutilo listova nije slučajnost. Ono je signal da biljci nešto nedostaje. Kod paradajza i krastavaca, koji su poznati po brzom rastu i velikoj potrošnji hranjiva, uzroci su obično nedostatak minerala u tlu, nepravilno zalijevanje ili početak gljivičnih oboljenja. Bez obzira na to o kojem se uzroku radi, ako se ne reagira na vrijeme, biljka slabi, plodova je sve manje, a na kraju može i potpuno propasti. Zato je važno djelovati prije nego što žutilo zahvati cijelu stabljiku.
Ono što iskusni vrtlari danas sve više koriste nije nikakva skupa kemija niti komplicirani postupak. Riječ je o mješavini koju većina ljudi može napraviti od sastojaka iz kuhinjskog ormarića. Dva najčešća rješenja su soda bikarbona i razrijeđeno mlijeko. Oba djeluju blago, prirodno i bez opasnosti po tlo ili plodove. Osobito se popularnim pokazala mješavina sode bikarbone i vode.
- Priprema je krajnje jednostavna. U litru vode dovoljno je dodati jednu punu žličicu sode bikarbone. Sve dobro promiješati da se soda potpuno otopi, zatim smjesu uliti u običnu ručnu prskalicu. Ništa više – bez vaganja, bez posebnih uvjeta. Cijeli postupak pripreme traje doslovno minutu.
Primjena je jednako jednostavna. Biljke se prskaju ujutro ili predvečer, kada sunce više ne prži jako. Razlog je taj što jaka sunčeva svjetlost u kombinaciji sa sodom može opeći listove. Prskanje treba biti ravnomjerno, ali ne i pretjerano – listovi ne smiju curiti. Posebno je važno poprskati donju stranu listova, jer se tamo često skupljaju prvi znakovi gljivica i štetočina. Ovisno o stanju biljaka, tretman se ponavlja jednom tjedno, a ako je žutilo jako, može se raditi i dva puta, ali ne više od toga.
Što se događa nakon prskanja? Već za dva do tri dana vrtlari primjećuju prve promjene. Listovi postaju čvršći, zelena boja se vraća, a biljke djeluju svježije i energičnije. Žutilo se zaustavlja, a novi listovi izbijaju zdravi i bez znakova bolesti. Kod paradajza posebno dolazi do izražaja i ubrzanje rasta plodova. Ono što vrtlare najviše veseli jest činjenica da biljke postaju otpornije i bez upotrebe jakih kemijskih fungicida.
Osim prskanja, postoje i druge mjere koje pomažu. Oštećene listove treba redovito uklanjati, neka ne trunu na biljci. Zalijevanje treba biti umjereno – zemlja ne smije biti ni suha kao barut ni pretjerano mokra. Paradajz i krastavci vole rastresito tlo bogato organskim tvarima, ali i dovoljno prostora između biljaka kako bi zrak mogao cirkulirati. Kad se te dobre prakse spoje s povremenim prskanjem sodom bikarbonom, rezultati su vidljivi kroz cijelu sezonu.
Ono što ovaj trik čini posebno privlačnim jest njegova prirodnost. Nikakve štete za tlo, nikakve opasnosti za pčele, nikakvi ostaci na plodovima koji će završiti na tanjuru. U vremenu kad sve više ljudi uzgaja vlastitu hranu upravo zato što žele znati što jedu, ovakva jednostavna rješenja postaju neprocjenjiva. Nema potrebe za skupim pripravcima iz specijaliziranih trgovina – rješenje je već u kući, a razliku ćete vidjeti na prvim listovima koji prestanu žutjeti. I zato ovaj trik sve više vrtlara rado dijeli s drugima – jednostavno djeluje.
