Genetske bolesti znaju biti zaista brutalne zato što često nema nagovještaja da će dijete biti rođeno s poteškoćama. Srećom, nauka je napredovala i danas otkrivamo više informacija.
Genetika igra ključnu ulogu u zdravlju svakog pojedinca, a mnogi ljudi nisu u potpunosti svjesni šta sve mogu naslijediti od svojih roditelja, posebno kada su u pitanju određena oboljenja. Iako većina ljudi često razmišlja o majčinom naslijeđu, važno je shvatiti da i očevi imaju ogroman uticaj na genetski kod svojih kćerki, koji može oblikovati njihovo zdravlje i predispozicije za razne bolesti.
- Ženska djeca nasljeđuju jedan X hromozom od oca, što znači da mnoge genetske promjene povezane s X hromozomom mogu biti prenesene sa očeve strane. To znači da očevi mogu biti ključni nosioci mutacija koje mogu uticati na zdravlje njihovih kćerki.
Jedan od najpoznatijih primjera bolesti koje su povezane s X hromozomom je hemofilija, poremećaj zgrušavanja krvi. Iako žene ne pate od hemofilije u potpunosti, one mogu biti nosioci ove bolesti. Kćerke očeva koji imaju hemofiliju obično neće imati ozbiljne simptome, ali su nosioci mutacije i mogu prenijeti tu promjenu na svoju djecu. Slična situacija je i s daltonizmom, poremećajem raspoznavanja boja.
Žene koje su nosioci ovog gena rijetko će razviti potpuni daltonizam, ali mogu imati smanjen kapacitet za razlikovanje određenih boja. Osim toga, bolesti poput Dišenove mišićne distrofije, koja uzrokuje slabljenje mišića, također se prenose s očeve strane. Iako je ova bolest češća kod muškaraca, žene mogu biti nosioci i prenosioci ovog gena.
Pored ovih specifičnih bolesti, otac također utiče na mnoge fizičke karakteristike djece. Na primjer, visina, boja očiju i kose često zavise od očeve genetike. Očevi daju jedan X hromozom kćerki, što znači da će fizičke osobine poput boje očiju, visine ili tipa kose biti oblikovane kombinacijom gena oba roditelja. Iako majka također doprinosi sa svojim genima, očevi često imaju značajan uticaj na ove osobine. Ove genetske odlike mogu varirati i u velikoj mjeri zavise od kombinacije gena oba roditelja.
Osim fizičkih karakteristika, očevi mogu imati značajan uticaj na predispozicije za hronične bolesti. Ako otac ima istoriju bolesti poput srčanih problema, dijabetesa ili visokog krvnog pritiska, njegova djeca, naročito kćerke, mogu imati veći rizik od razvijanja tih bolesti. Slično tome, autoimune bolesti kao što su reumatoidni artritis ili lupus, koje imaju jaku genetsku komponentu, također mogu biti prenesene s očeve strane. Poznato je da se rizik od ovih bolesti povećava u porodicama gdje je već postojao slučaj takvih bolesti, jer genetika igra značajnu ulogu u predispoziciji za te poremećaje.
Očevi također imaju uticaj na mentalno zdravlje njihove djece. Ako otac ima istoriju mentalnih problema poput depresije, anksioznosti ili bipolarnih poremećaja, to može povećati rizik da će i njegovo dijete razviti slične poremećaje. Iako to ne znači da će se sigurno pojaviti isti problemi, istraživanja pokazuju da genetska predispozicija može igrati važnu ulogu u razvoju mentalnih bolesti. Također, stariji očevi mogu povećati rizik od razvoja neuroloških poremećaja kod djece, kao što je autizam, jer se kod starijih muškaraca povećava rizik od mutacija u spermatozoidima koje mogu uticati na razvoj mozga djeteta.
Genetika također može imati ulogu u razvoju poremećaja poput ADHD-a ili poremećaja iz autističnog spektra. Iako su ti poremećaji često uzrokovani kombinacijom više faktora, očevi mogu biti ključni prenosioci gena koji povećavaju rizik od razvoja ovih stanja. Iako se ovi poremećaji često ne javljaju isključivo zbog genetike, genetski faktori mogu značajno uticati na to kako dijete reaguje na stres, učinak sredine i druge faktore.
Važno je napomenuti da genetika nije jedini faktor u razvoju bolesti. Često se za mnoge bolesti, bilo fizičke ili mentalne, mora razmatrati kombinacija naslijeđa, životnog stila, ishrane i stresa. Neke bolesti mogu se razviti čak i ako u porodici nije bilo poznatih slučajeva, dok drugi ljudi, koji imaju genetske predispozicije, nikada ne razviju te bolesti zbog zdravih životnih navika.
Zbog toga je važno pratiti porodičnu istoriju bolesti i redovno obavljati medicinske preglede, kako bi se na vreme prepoznali simptomi koji mogu ukazivati na potencijalne zdravstvene probleme. Takođe, razumijevanje porodične istorije može pomoći pri donošenju odluka o prevenciji i brizi za zdravlje, jer životni faktori i svjesnost o zdravlju mogu značajno smanjiti rizik od naslijeđenih bolesti.
