Svi smo navikli da dobijamo ljubavne savjete od prijatelja, psihologa, kolumni u časopisima i ostalih izvora, ali niko ne očekuje da će neki sveštenik imati nešto da nam kaže o tome.
Otac Ljubomir Ranković poznat je po svom izravnom pristupu, raspravljao je o temi koja izravno utječe na obitelj i društvo, grijehu pobačaja i ulozi muškaraca u vezi s tom odlukom. Temi koja izaziva intenzivne reakcije, a koju, prema njegovim riječima, obično izbjegavaju, posebno muškarci. Poruka oca Ljubomira Rankovića bila je snažna i izazvala je mnogo reakcija, osvrnuo se na pitanje koje se često zanemaruje, a utječe na sve nas.
- Konkretno, raspravlja o “strašnom grijehu” pobačaja, ne kao događaju koji se događa samo ženama, već i kao odluci koja uključuje muškarce, ali koja se gotovo nikada ne prepoznaje. Prema iskustvu iz njegove ispovijedi, pobačaj je tema o kojoj mnogi muškarci nerado raspravljaju, čak i kada su glavni sudionici ili svjedoci događaja. U svojoj propovijedi, otac Ranković naglasio je da smo sada blizu proslave rođenja Sina Božjega, što predstavlja radost i svetost svakog novog života.
Upravo je to razlog zašto je tema života i rođenja još aktualnija u ovom razdoblju. Naglasio je da je prva zapovijed pojedincima prvenstveno: Budite plodni i množite se. Međutim, istina po kojoj živimo vrlo je drugačija. Predviđa značajan pad dobne skupine stanovništva, poznat kao “bijela kuga”, u kojoj svake godine nestaje cijelo stanovništvo jednog grada, a broj pobačaja nastavlja rasti, što postavlja pitanja o društvu i vrijednostima koje se njeguju. Otac Ranković dokumentirao je svoja iskustva tijekom ispovijedi i raspravljao o razlici između muškaraca i žena u vezi s praksom pobačaja.
Dok žene, majke, supružnici i prijatelji često posjećuju crkvu s oštećenim umom, osjećajem krivnje, srama i unutarnje boli, muškarci gotovo uvijek šute. Često su oni pojedinci koji vrše pritisak na žene, ali one to ignoriraju kao da to nije njihova odgovornost. Mnoge žene priznaju da su bile prisiljene donijeti ovaj izbor zbog svojih partnera, dok muškarci, iako su oni ti koji su pokrenuli većinu odluka, često izbjegavaju odgovornost i šute. Ovo pitanje ima ozbiljan utjecaj na same temelje obitelji.
Otac Ranković navodi da Crkva vjeruje da je muškarac vođa obitelji, ali ne u smislu autoriteta ili moći, već se smatra odgovornim. Njegov je posao braniti, brinuti se i preuzeti odgovornost za svoju obitelj. Kada muškarac izbjegava preuzeti tu odgovornost, ne utječe samo na njegovu partnericu, već i na cijelo društvo i obitelj u cjelini. Obitelj nije samo mjesto gdje ljudi žive, već je i temelj cijelog društva. Otac Ranković upućuje snažnu poruku muškarcima, moleći ih da ne napuštaju svoje dužnosti.
Njegova poruka nije ukor, već apel za osvješćivanje savjesti. Potiče muževe da priznaju vlastitu krivnju i da se prestanu skrivati iza šutnje. Po njegovom mišljenju, žene i djeca odgovorni su za posljedice tih odluka, dok muškarci obično nisu vidljivi. On ih nadahnjuje da preuzmu odgovornost za stvari koje su Bog, narod, povijest i vlastita savjest. Uistinu, ova tema ima snažan emocionalni utjecaj i generira pitanja o odgovornosti svih nas za stvaranje i održavanje života.
Ovaj odlomak potiče sve nas da razmislimo o svojoj ulozi u teškim odlukama koje utječu na nas, kao i na živote onih oko nas. Odbacivanje odgovornosti nikada nije rješenje – samo suočavanje sa stvarima koje život stvara može dovesti do značajne promjene i oprosta.
