Šećer u krvi je jako važan za posmatrati jer neregulisane količine tog šećera prave raznorazne probleme u tijelu. Danas otkrivamo šta jedan čuveni doktor kaže o tome.
Dijabetes melitus, također poznat kao šećerna bolest, jedna je od najčešćih kroničnih bolesti današnjice. Temeljni problem je inzulin, hormon koji proizvodi gušterača i koji omogućuje ulazak glukoze u stanice i njezino korištenje kao oblika energije. Kada tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada stanice ne reagiraju pravilno na njega, razina šećera u krvi raste i javlja se stanje koje se naziva hiperglikemija. Dugotrajna hiperglikemija uzrokuje dugoročno oštećenje krvnih žila, živčanog sustava, bubrega, očiju i srca.
Zbog toga je važno rano prepoznati bolest i početi je kontrolirati. Današnji način života potiče razvoj dijabetesa. Brza hrana, dugo sjedenje, kronični stres i sve veća prevalencija pretilosti doprinose širenju ove bolesti. To je upravo razlog zašto se dijabetes sada češće naziva “bolest modernog doba”. Kada razina šećera u krvi ukazuje na problem? Primarni instrument u dijagnozi dijabetesa je mjerenje koncentracije glukoze u krvi. Rezultati testa mogu ukazivati na tri različita stanja – normalnu kontrolu šećera, predijabetes ili dijabetes.
Uobičajene vrijednosti Glukoza natašte: manje od 5,6 mmol/l Nakon 120 minuta OGTT testa, koncentracija od 7,8 mmol/l bila je manja od 7,8 mmol/l. Predijabetes Glukoza natašte: 5,6-6,9 mmol/l Nakon OGTT-a: 7,8-11,0 mmol/l Dijabetes Glukoza natašte: 7,0 mmol/l ili više Nakon OGTT-a: 11,1 mmol/l ili više Nuspojave visoke glukoze: preko 11,1 mmol/l sa simptomima. HbA1C: 6,5% ili više Kada se uoči visoka razina šećera, liječnik utvrđuje je li potrebna terapija lijekovima ili se bolest može kontrolirati u početnoj fazi promjenom životnih navika.
- Prehrana – temeljna komponenta učinkovite kontrole šećera. Jedna od temeljnih komponenti borbe protiv dijabetesa je pravilna prehrana. Dijabetička prehrana ne smatra se gladovanjem ili teškim žrtvovanjem, već balansiranjem. Zdrava prehrana je korisna svima i temelj je liječenja dijabetesa ili predijabetesa. Preporučeni udio hranjivih tvari Ugljikohidrati: 50-55% Masti: 15–25% (manje od 15% kod tipa 2) Proteini: 10-15% Obrok: 5-6 manjih obroka dnevno
Namirnice koje treba konzumirati češće. Povrće i voće u proporciji cjelovite žitarice i mahunarke Mliječni proizvodi s niskim udjelom masti Riba bogata omega-3 masnim kiselinama. Zdrava ulja poput maslina, avokada i orašastih plodova Namirnice koje treba ograničiti ili izbjegavati. Zasićene i trans masti (proizvodi s masnoćama, poput margarina, pržene hrane itd.) Sredstva za povećanje produktivnosti Mliječni proizvodi koji imaju visok udio kalorija i masti. Hrana s visokom koncentracijom kolesterola. Tko je najranjiviji? Nisu svi koji imaju dijabetes podjednako pogođeni.
Postoje čimbenici koji su intrinzični bolesti, ali i čimbenici koji se mogu izravno mijenjati. Nemogući čimbenici Genetsko nasljeđe – ako je jedan roditelj ili brat ili sestra sklon dijabetesu, vjerojatnost se povećava. Dob – nakon 45. godine učestalost bolesti značajno se povećava. Čimbenici koji su djelomično odgovorni Infekcija virusima kod djece Neki kemijski spojevi i farmaceutski proizvodi Čimbenici koje možemo promijeniti Zdrava, ali slatka ili masna prehrana Tjelesna neaktivnost Tjelesna pretilost Pušenje Visok krvni tlak koji se ne kontrolira. Tko bi trebao provoditi testiranje?
Stručnjaci savjetuju da se sve osobe s indeksom tjelesne mase (BMI) od 25 kg/m² ili više procijene ako imaju dodatne čimbenike rizika, kao što su: Tjelesna neaktivnost Hipertenzija Povišeni trigliceridi u krvi. Sindrom policističnih jajnika (PCOS) Povijest gestacijskog dijabetesa Povijest obitelji bolesti Vaskularne bolesti srca i krvnih žila. Trenutno ima predijabetes. Ako osobi nedostaje bilo koji od gore navedenih čimbenika, preporučuje se započeti testiranje u dobi od 45 godina, a zatim ponavljati svake 3 godine. Predijabetes – posljednja prilika za promjenu.
Mnogi pojedinci žive desetljećima u stanju predijabetesa, ne prepoznajući to kao signal tijela. Ova se situacija može preokrenuti ili barem držati pod kontrolom, ali samo ako se unaprijed poduzmu mjere. Najučinkovitije mjere su: Usvajanje hranjive i uravnotežene prehrane Stalna tjelesna aktivnost – najmanje 30 minuta svaki dan. Kontroliranje težine i tjelesne mase kod osoba s prekomjernom težinom. Redoviti liječnički pregledi i laboratorijski testovi.
Predijabetes ne znači da će se dijabetes sigurno pojaviti, ali neprepoznavanje simptoma i rizika značajno povećava vjerojatnost razvoja bolesti. Ključne informacije Sve gore navedene informacije isključivo su edukativne prirode. Ako imate povišenu razinu šećera u krvi ili ste zabrinuti da ćete razviti dijabetes, svakako se obratite svom liječniku ili endokrinologu. Samo profesionalna dijagnoza i personalizirana terapija mogu jamčiti sigurno liječenje bolesti.
