Demencija je teško oboljenje koje se javlja u poznijim godinama života i za koju lijek još uvijek ne postoji. Zato je jako važno učiniti sve za prevenciju a u nastavku pročitajte savjet.
Mozak je središte naše glavne kontrole. Regulira protok misli, osjećaja, pokreta i sjećanja. Nažalost, kako godine prolaze, prirodni proces starenja također negativno utječe na njegove sposobnosti. Jedna od najčešćih bolesti s kojima se povezuju starije osobe je demencija, ovo stanje povezano je s problemima svakodnevnog života, gubitkom neovisnosti i promjenama osobnosti.
Unatoč ulozi genetike, značajan dio rizika može se smanjiti zdravim načinom života i brigom o mozgu u mladoj dobi. Stručnjaci su sve skloniji vjerovanju da je prevencija bitna. Stalna mentalna agilnost, dovoljno sna, ujednačena prehrana i tjelesna aktivnost mogu usporiti napredovanje moždanih funkcija. Slavni srpski profesor književnosti Vladeta Jerotić izjavio je da proces učenja pjesama, himni ili novih informacija pomaže u održavanju funkcije pamćenja. Učenje novih stvari svaki dan, bilo da se radi o jeziku, hobiju ili novim sposobnostima, izvrstan je način za vježbanje mozga.
Prehrana – hrana za mozak Naše tijelo ne može učinkovito funkcionirati bez pravilne prehrane, to se posebno odnosi na mozak. Iako čini samo 2% tjelesne težine, mozak je odgovoran za otprilike 20% energije koju tijelo troši. Kvaliteta hrane koju konzumiramo utječe na funkcioniranje živčanog sustava, fokus, raspoloženje i pamćenje. Omega-3 masne kiseline su među najistaknutijim nutrijentima koji doprinose očuvanju zdravlja mozga. To su važne masti, tijelo ih ne može samo stvoriti, pa ih moramo unositi putem hrane.
- Omega-3 masne kiseline – najučinkovitiji saveznik kemikalije. Omega-3 masne kiseline ključne su za pravilan rad živčanog sustava. Najprepoznatljivije vrste omega-3 su EPA (eikozapentaenska kiselina), DHA (dokosaheksaenska kiselina) i ALA (alfa-linolenska kiselina). DHA je značajna jer čini veliki dio moždanog tkiva i utječe na strukturu i ponašanje živčanih stanica. Najvažniji izvor ovih kiselina je masna riba. Studije su pokazale da ljudi koji jedu ribu barem jednom tjedno imaju bolje pamćenje, sporiji pad kognitivnih sposobnosti i manju vjerojatnost razvoja demencije s godinama.
Među najučinkovitijim izborima su: Losos – ima visoku koncentraciju DHA i EPA, uz nedostatak vitamina D. Skuša – bogata omega-3 i vitaminom B12. Tuna – odličan je izvor proteina i omega-3, posebno u svježem stanju. Haringa – ukusna, lako probavljiva i puna korisnih masti. Osim pozitivnog utjecaja na mozak, omega-3 masne kiseline imaju zaštitni učinak na srce, smanjuju upalu u tijelu, pomažu u regulaciji triglicerida i smanjuju rizik od specifičnih kroničnih bolesti, poput artritisa.
Kako omega-3 masne kiseline doprinose zaštiti mozga? Stalna konzumacija omega-3 masnih kiselina može: Očuvati zdravlje staničnih membrana – ove membrane su elastične i funkcionalne. Povećati komunikaciju između neurona – to olakšava bolji prijenos živčanih signala. Pomažu u stvaranju i radu neurotransmitera – ključnih za raspoloženje i pamćenje. Povećavaju protok krvi u mozak – to povećava razinu kisika i hranjivih tvari. Pomažu u razvoju moždanog tkiva, posebno važno kod djece i adolescenata. Očuvaju kognitivne sposobnosti – uključujući pažnju, logičko razmišljanje i brzinu obrade informacija.
Smanjuju vjerojatnost anksioznosti i depresije; ove bolesti utječu na način na koji se reguliraju serotonin i dopamin. Smanjuju rizik od demencije – usporavaju napredovanje moždanih stanica. Kako ih uključiti u prehranu? Najjednostavnija metoda je jesti masnu ribu barem jednom ili dvaput tjedno. Riba se priprema na više načina – peče se u pećnici, na roštilju, kuha se ili se jednostavno prži u ulju. Korisno je poslužiti svježe voće i cjelovite žitarice uz ribu, što će dovesti do uravnoteženog nutritivnog sastava obroka. Oni koji ne konzumiraju ribu mogu dobiti omega-3 iz drugih izvora poput lanenih sjemenki, chia sjemenki, oraha i ulja algi.
Međutim, pretvorba biljnih omega-3 (ALA) u EPA i DHA je manje učinkovita, stoga su riblje vrste i dalje najkorisnije. Ostali dodaci prehrani uključuju riblje ili algino ulje, ali najučinkovitije ih je konzumirati uz preporuku liječnika. Mozak također uživa u drugim uobičajenim zdravim navikama. Prehrana bogata omega-3 je važna, ali nije jedini odlučujući faktor. Mozak se čuva uz pomoć kombinacije odgovarajućih navika: mentalna stimulacija – čitanje, učenje i rješavanje problema. Kvaliteta sna – 7-9 sati sna poboljšava mozak. Redovita tjelesna aktivnost – poboljšava protok krvi i oslobađanje hormona sreće.
Društvene interakcije – uključujući razgovor i druženje, aktiviraju više dijelova mozga. Upravljanje stresom – kontemplacija, priroda i disanje. Briga o mozgu je mnogo prije pojave prvih znakova problema. Kroz kretanje, učenje i prehranu, ulaganja u mentalno zdravlje imaju pozitivan utjecaj na sva područja života.
