Mnogo ljudi se brine oko holesterola i to opravdano. Holesterol ako nije dobar a puno ga unosimo ili formiramo u organizmu, može da dovede do značajnih kardiovaskularnih problema u budućnosti.
Holesterol je često pogrešno doživljen kao isključivo štetna tvar, iako postoji bitna razlika između tzv. “lošeg” (LDL) i “dobrog” (HDL) holesterola. Dok je prvi povezan s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, drugi zapravo štiti srce i krvne sudove. Međutim, kada je nivo LDL holesterola previsok, može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema – često bez jasnih ranih upozorenja.
- Zbog toga se visok kolesterol naziva “tihi neprijatelj”, jer se godinama može sakrivati, a zatim izazvati srčani ili moždani udar. Jedno od najvažnijih, ali često zanemarenih područja gdje se manifestuje štetan uticaj visokog holesterola su noge.
Kada se masne naslage – tzv. plakovi – talože u arterijama, dolazi do sužavanja krvnih sudova i smanjenja protoka krvi ka udovima. Ovo stanje, poznato kao periferna arterijska bolest (PAB), može izazvati bol, slabost i ograničenu pokretljivost.
Najčešći simptom je takozvana intermitentna klaudikacija – bol, grčevi ili osjećaj težine u potkoljenicama koji se pojavljuje tokom hodanja, a nestaje nakon kratkog odmora. Ovaj ciklični oblik boli ukazuje na to da mišićima nedostaje kisik i hranljive materije, što je direktna posljedica loše cirkulacije.
Pored boli, drugi znakovi koji bi trebalo ozbiljno shvatiti uključuju gubitak dlaka na nogama, posebno na potkoljenicama. Slabiji protok krvi znači da folikuli više ne dobijaju dovoljno hranljivih tvari, što rezultira rijetkom ili potpunom gubitkom dlaka. Koža na nogama takođe može postati suva, tanka, sjajna i promijeniti boju – često blijedi ili dobija plavičastu nijansu, posebno pri izlaganju hladnoći.
- Također, rane i posjekotine na nogama zacijeljuju znatno sporije, jer organizam nema dovoljno resursa da regeneriše tkivo. Ovakva koža postaje i preosjetljiva, a ljudi često izvještavaju o povećanoj osjetljivosti na temperaturne promjene.
Ako uočite bilo koji od ovih simptoma – posebno ako se pojavljuju zajedno ili se pogoršavaju tokom vremena – ključno je odmah potražiti liječničku pomoć. Periferna arterijska bolest nije samo lokalni problem; ona ukazuje na širi proces ateroskleroze koji zahvata i koronarne, i moždane arterije, povećavajući rizik od infarkta ili moždanog udara.
Dijagnoza uključuje mjerenje nivoa holesterola, ultrazvučni pregled krvnih sudova, a ponekad i složenije metode poput angiografije. Rano otkrivanje omogućava pravovremeno liječenje i sprečavanje daljnjeg napredovanja bolesti.
Prevencija je, međutim, najjači alat. Uravnotežena ishrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima, uz redovnu fizičku aktivnost, može značajno smanjiti rizik. Pušenje je jedan od najvećih faktora koji ubrzavaju oštećenje krvnih sudova, dok stres dodatno opterećuje kardiovaskularni sistem. Meditacija, joge ili jednostavne tehnike disanja pomažu u smanjenju stresa i stabilizaciji cijelog organizma.
- Redovni pregledi kod liječnika i praćenje krvne slike takođe su neophodni, pogotovo nakon 40. godine. Naše noge su često “zrcalo” cirkulacije – one prve pokazuju znakove da nešto nije u redu. Ne treba ih zanemarivati.
Visok kolesterol ne uništava tijelo preko noći; to je postepeni proces koji se može zaustaviti promjenom načina života. I nikad nije kasno početi. Ove promjene nisu kazna, već ulaganje u zdravlje i dugovječnost. Ako primijetite bilo koji od opisanih simptoma, ne odugovlačite – vaša budućnost zavisi od ranog reagovanja.
